Saborski zastupnik Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) Boris Lalovac upozorio je da se tijekom posljednjih 10 godina Hrvati suočavaju s 'drastičnim' padom prihoda građana pri ulasku u mirovinu, citirajući nedavne podatke Eurostata. Naveo je da, po Eurostatu, u Europi od 12 do 15 posto umirovljenika ulazi u granice siromaštva dok je to 'kod nas još izraženije'.
Naglasio je i kako posljednji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) pokazuju da se mirovinskom sustavu prošle godine pridružilo 40.000 novih umirovljenika. On računa da se radi o broju koji se ponavlja svake godine.
'Friški umirovljenici odmah prelaze na socijalu'
- Mi u mirovinskom sustavu još dan danas imamo ljude koji odmah prelaze na socijalu, Lalovac je upozorio, upirući prstom na problem koji se javlja usprkos tvrdnjama Vlade o povećanju primanja.
Upozorava da su 'friški umirovljenici', koji su tijekom posljednjeg desetljeća stjecali primanja, u sustav ušli s 570 eura mirovine, ako se gledaju one s međunarodnim ugovorima. Navodi da se radi o cifri od oko 670 eura kad se taj dio makne.
Mirovina ne bi trebala biti socijalna pomoć
U ime SDP-a, kritizirao je postojeći model koji stvara 'velika socijalna davanja' i pozvao na promjenu. Istaknuo je da mirovina ne bi trebala biti socijalna pomoć uslijed borbe za preživljavanje već bi, umjesto toga, kao zarađeno pravo trebala osigurati dostojanstven život. Slične stavove nedavno je iskazala i njegova stranačka kolegica, također saborska zastupnica, Martina Vlašić Iljkić povodom Svjetskog dana socijalne pravde, o čemu smo pisali ovdje.
- Žao mi je i što ministar (rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike) Alen Ružić, kada je bio imenovan, nije više govorio o mirovinskom sustavu koji je najveći dio pokriva njegovog resora, Lalovac je komentirao Ružićeve planove, o kojima smo pisali ovdje.
Napomenuo je da je dugoročno održavanje mirovinskog sustava upitno i zapitao se kako je moguće da su mirovinska primanja toliko niska dok se usporedno Vlada hvali gospodarskim rastom i dostizanjem 80 posto standarda Europske unije (EU).
Neoporezivi primici su krivi za niže mirovine
- Sustav se previše oslanja na minimalne korekcije i jednokratne dodatke umjesto za sustavne promjene koje bi trebale dugoročno povećati mirovine, uvjeren je Lalovac, koji je zatim ustvrdio da jednokratne naknade, poput regresa, božićnica, neoporezivih primitaka i raznih ostalih dodataka, djeluju kao poticaj za ulazak u sustav s manjom mirovinom.
Zastupnik tvrdi da podaci Ministarstva financija pokazuju kako je tijekom zadnje tri godine isplaćeno ukupno sedam i pol milijardi eura za neoporezive primitke. Istaknuo je da ništa od tog novca nije uplaćeno za mirovinske doprinose. Ta praksa rezultira nižim mirovinama, upozorili su ranije ovaj mjesec Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), o čemu smo pisali ovdje.
Lalovac je Vladu pozvao na usklađivanje politika s obzirom na to da ekonomski rast i veliki profiti poduzetnika ne prate odgovarajuća ulaganja u mirovinski sustav. Podsjetio je na odbačeni prijedlog SDP-a kojim bi niža isplata poreza služila kao poticaj poduzetnicima za povećanje plaće. To smatra rješenjem koje bi pogodovalo mirovinskom sustavu, za razliku od neoporezivih dodataka koji mu štete.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.