Izračunali smo koliko je Milanović prošle godine uplatio sebi, a koliko drugima za mirovinu

Predsjednik Zoran Milanović je tijekom 2025. godine uplatio ukupno 6.157,32 eura u svoj II. mirovinski stup. Nekadašnji premijer, koji je vlastitim zakonom sebe zakinuo za povlaštenu saborsku mirovinu, ipak neće morati brinuti u starim danima nakon dva predsjednička, jednog premijerskog te jednog zastupničkog mandata. Ipak, iznos računa njegove štednje za II. mirovinski stup ostaje nepoznanica jer je jedino ona izuzeta od obveze objave dužnosnika.

Predsjednik Zoran Milanović je tijekom 2025. godine uplatio ukupno 6.157,32 eura za svoj II. mirovinski stup. Izračunali smo to uvidom u njegovu imovinsku karticu, na temelju javno objavljenog iznosa njegove bruto mjesečne plaće od 10.262,23 eura. U II. mirovinski stup je iz plaće mjesečno uplaćivao 513,11 eura, a u I. mirovinski stup 1.539,33 eura. To znači da je prošle godine za sve umirovljenike solidarno uplatio 18.471,96 eura.

Ukupni iznos prošlogodišnje uštede koju je Milanović uspio osigurati ulaganjem u II. mirovinski stup ne možemo izračunati. Naime, na ukupni iznos se dodaju prinosi, a koje je nemoguće saznati bez uvida u članstvo u mirovinskom društvu, pripadnost kategoriji mirovinskog fonda te eventualnoj promjeni jednog ili drugog. Ti podaci, uz iznos na mirovinskom računu, su ujedno i jedini podaci koje dužnosnici nisu obvezni prikazati na imovinskoj kartici, propust na koji smo prvi upozorili ovdje.

Objava mirovinske štednje doprinosi unaprjeđenju sustava

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je našu argumentaciju opisalo kao vrijedan doprinos razmatranju unaprjeđenja sustava imovinskih kartica, za čiju formu su upravo oni odgovorni. Ako Povjerenstvo ispravi grešku i propust, unošenje podataka o štednji za II. mirovinski stup bi moglo postati standard za godinu dana. Treba napomenuti i da je krajem prošle godine u Saboru izglasana Ines Pavlačić kao nova predsjednica Povjerenstva, koja je prethodno tome ondje bila v.d.

Prvi i jedini zastupnik koji je dosad podijelio informacije o svojem ulaganju u II. stup mirovinske štednje je Marin Živković, potaknut našim tekstom. Za naš portal je objasnio da je to učinio jer smatra da se načelno ta štednja ne razlikuje od ostalih i želi svojim primjerom potaknuti da se takva praksa, trenutačno dobrovoljna, pretvori u pravilo, o čemu smo pisali ovdje.

Živkovićeva odluka slijedi primjer Damira Bakića koji je prošli tjedan postao prvi hrvatski političar koji je tu istu informaciju odlučio javno podijeliti, i to na našem portalu, pa njegovo stanje na računu možete provjeriti ovdje. U međuvremenu, izračunali smo i koliko je premijer Andrej Plenković prošle godine uplatio u I. i II. mirovinski stup, uz ilustrativni izračun njegovih prinosa, koji možete vidjeti ovdje.

Od oko 120 do preko 980 eura prinosa

Iako na raspolaganju nemamo informacije o Milanovićevom mirovinskom fondu i društvu izbora, poigrali smo se podacima Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) o prinosima fondova u 2025. godini, o čemu smo pisali ovdje, i primijenili ih na njegovom primjeru. Za potrebe ilustrativnog izračuna, obradit ćemo podatke s idejom da Milanović cijelu godinu nije mijenjao kategoriju fonda. Napomenimo da je ovaj podatak posve ilustrativan, jer je predsjednik novce uplaćivao linearno kroz godinu, a ne odjednom na početku godine.

U slučaju da je bio u kategoriji A, onoj najrizičnijoj, na uplaćeni iznos prinos je iznosio 984,56 eura. Točnije, osigurao si je 7.141,88 eura na temelju prinosa od 15,99 posto. Ako je u kategoriji B, dobio bi još 543,69 eura pošto je za nju prinos bio 8,83 posto. Tad bi si osigurao ukupno 6.701,01 eura. U kategoriji C, koja je najkonzervativnija, dobio bi dodatnih 128,07 eura, tj. osigurao bi si ukupno 6.285,39 eura, s obzirom na prinose od 2,08 posto.

Karijera koja jamči starost bez brige

Inače, kad se baci kratki pogled na Milanovićevu karijeru, može se zaključiti da se u svojim starim danima neće morati brinuti oko financija iako je vlastitim zakonom sam sebe zakinuo za povlaštenu saborsku mirovinu.

Karijeru je započeo s diplomom pravnika, stažiranjem u struci, na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Od 1993. do 2004. godine radio je kao diplomat, savjetnik i naposljetku pomoćnik ministra u Ministarstvu vanjskih poslova. To je 11 godina staža na pozicijama koje zajamčeno donose iznadprosječna primanja, ali moramo napomenuti kako II. stup postoji tek od 2002. godine.

Nejasno je koji su bili izvori njegovih primanja sljedeće četiri godine, kad se penjao do pozicije predsjednika Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP). Saborski zastupnik SDP-a postaje 2008. godine, gdje ostaje do 2011. godine, kad preuzima vlast kao predstavnik Kukuriku koalicije i postaje premijer. Na toj poziciji je odradio jedan mandat, tijekom kojeg je bio zaslužan za ukidanje prava na povlaštenu mirovinu za saborske zastupnike.

10 godina ulaganja iz predsjedničke plaće

Radi se o pravu koje vrijedi za sve zastupnike koji su do njegovog mandata ispunili uvjete po Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, o čemu smo pisali ovdje. Milanović je tako samom sebi ukinuo mogućnost primanja povlaštene saborske mirovine, iako je bio zastupnik u prošlom mandatu, jer je bio mlađi od 55 godina, što je jedan od preduvjeta. Ipak, jedan mandat saborskog zastupnika uz jedan premijerski mandat sigurno su značajno doprinijeli iznosu na njegovom mirovinskom računu.

Odlazi s mjesta predsjednika SDP-a i povlači se iz politike te pokreće privatni konzultantski posao nakon što gubi vlast na izborima 2015. godine. U politiku se vraća 2020. godine, nakon što je izabran za predsjednika države na izborima 2020. godine. Predviđeno je da će na toj poziciji ostati do kraja drugog mandata 2030. godine, što znači da će 10 godina ulaganja u njegovu mirovinsku štednju biti uplaćeno iz prestižne predsjedničke plaće.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.