Video: Posjetili smo Borovo, obućarski div koji ima bogatu povijest i kvalitetu koja je sve bolja

Luka Kalac

13. ožujka 2024.

Priče

A- A+

Prostor nekadašnje države obilovao je raznim tvornicama koje su vrhunski poslovale, ali među onima, najviše pozicioniranima na toj listi definitivno je bilo Borovo. O veličini i ekonomskoj moći Borova svjedoče podaci prema kojima je ondje nekada radilo više od 22.000 radnika, a danas ih je nekoliko stotina. Prije nekoliko desetljeća imali su više od 600 maloprodajnih objekata, dok ih je danas 72. Posjetili smo ovu tvornicu, a ulaskom u cijeli kompleks teško je uopće predočiti njegovu veličinu koja se izražava u hektarima. Ipak, oni radnici što su i dalje vjerni toj tvrtki, rade punom parom, kvaliteta im nimalo nije opala, ali nažalost, došla su neka nova vremena, vremena u kojima je Borovo samo sjena one modne jugoslavenske velesile.

Borovo | Foto: Mirovina.hr

Početkom lipnja ove godine Borovo d.d. će proslaviti svoj 93. rođendan. Iako je danas ono samo sjena nekadašnjeg modnog giganta na području bivše države, Borovo i dalje proizvodi jedne od najkvalitetnijih primjeraka sportske, urbane, radne i sigurnosne te moderne obuće na tržištu. Ne samo da je Borovo sinonim domaće iznimno kvalitetne obuće, već je zanimljivo i to da su svojevremene suradnje s određenim svjetskim brendovima poput Adidasa, započele upravo ondje, u okolici Vukovara.

Ipak, to je samo djelić povijesti iznimno značajne tvornice obuće zahvaljujući kojoj je doslovno izgrađeno naselje Borovo. Osim što su obilježile niz generacija koje su bile vjerne tom modnom brendu, što zbog kvalitete, što zbog svojevrsne nedostupnosti drugih zapadnjačkih brendova obuća, gotovo ne postoje fotografije u obiteljskim albumima u kojima se barem na jednoj neće vidjeti kako netko ponosi nosi neki komad obuće sa znakom Borova. Kako bismo vidjeli gdje nastaje ova obuća uputili smo se upravo u tvornicu.

Nekadašnji simbol kvalitete i mode na ovim prostorima

Kvaliteti Borova, između ostalog, dodatno je doprinijela upotreba isključivo prirodnih materijala kao što su prirodna guma od kaučuka, koža i platno od stopostotnog pamuka koje se također ondje proizvode. Danas se prostor današnje tvornice Borovo prostire na 13 hektara, što je izuzetno mali dio nekadašnje površine tog kompleksa koji se aktivno koristio na dnevnoj bazi. Tome u prilog ide i podatak da se transport između pogona u Borovu koristio vlak, čija pruga i danas ondje stoji u asfaltu.

– Slijedeći ideju jedinstvene kvalitetne obuće, naši dizajneri stvaraju jednostavnu, ali modernu i udobnu obuću izrađenu s posebnom pažnjom i ljubavlju, obuću koja prolazi kroz najmanje 20 brižnih ruku. Takva proizvodnja rezultira stvaranje poznatih marki kao što su Startas, Boromina, Borosana, Rubber i My Ballerinas, stoji na stranicama Borova koje po kvaliteti konkurira i nekim od najpoznatijih svjetskih brendova obuće.

Povijest tvornice Borovo

S obzirom na gotovo stoljetnu tradiciju i usku vezanost uz narode na području bivše države, s naglaskom na žitelje Slavonije, mnogi nisu znali da je Borovo osnovao češki industrijalac Tomaš Bata 7. lipnja 1931. godine. Upravo je Batinim osnivanjem Borova započela proizvodnja obuće na periferiji grada Vukovara.

Iznimno je važno za naglasiti kako je već u prvih nekoliko godina od osnutka tvornica Bata prešla na kombinatsku organizaciju. Preciznije rečeno, samostalno je proizvodila sve neophodne dijelove za proizvodnju. Kako nam je na terenu otkrio Ivan Stažić iz Odjela marketinga i istraživanja tržišta, u doba Jugoslavije, tvornica je zbog nevjerojatno velikih potreba proizvodnje imala čak i svoju elektranu.

Već 1933. godine u tvornici je započela proizvodnja i gumeno-tehničke robe, a tim se potezom poprilično unaprijedilo vukovarsko područje. Sve do tog razdoblja, Vukovar i okolica su bili uglavnom poljoprivredno područje. Ne samo da su se gradila naselja u okolici Vukovara, već je i sam Vukovar napredovao, razni obrti i tvornice nicale ondje, a odjednom je bilo posla za nekoliko tisuća ljudi. Zbog toga je došlo do otvaranja škola, društvenih domova, sportskih objekata, gradile su se ceste, dodatna javna rasvjeta i još mnogo čega. Kraj je jednostavno procvao u doista kratkom razdoblju.

Borovo nije proizvodilo samo obuću

Za vrijeme Drugog svjetskog rata razvoj je obustavljen, pa je od 1941. godine tvornica radila pod imenom Hrvatska tvornica gume i obuće, a 1944. godine rad tvornice je ponovno stagnirao. Završetkom Drugog svjetskog rata, 1945. godine i uspostavljanjem novog sistema, Borovo je nastavilo s poslovanjem, ali pod nazivima Kombinat gume i obuće Borovo i to sve do 1991. godine.

Zanimljivo je za znati da su 1985. godine izvezli više od 36 posto ukupne proizvodnje. Upravo su određena desetljeća u navedenom razdoblju bila neka od najplodonosnijih za Borovo. Riječ je o dobu od 1947. do kraja 1980-ih godina kada je ta tvornica postala najveća i ekonomski najmoćnija u proizvodnji i prodaji obuće i gume u ovom dijelu Europe.

Neke od najsjajnijih točaka iz bogate povijesti Borova su podaci prema kojima je u određenom razdoblju ono proizvodilo više od 20 milijuna pari obuće godišnje, tisuća tona auto-guma i gumeno-tehničke robe. Pritom su zapošljavali više od 22.000 radnica i radnika, a uz to, imali su više i od 600 maloprodajnih objekata. S takvim poslovnim napretkom, bilo je samo pitanje vremena kada će se izvoz proširiti čak i izvan europskog kontinenta.

Kultne Borosane ispisale povijest jugoslavenske mode

Možda najprepoznatljiviji znak Borova, pored čuvenih Startasica, bile su legendarne Borosane proizvedene 1968. godine. Nastala je kao ideja tima stručnjaka na čelu s ortopedom dr. Brankom Strinovićem. Tu namjensku obuću nosile su radnice, od čistačica, konobarica, trgovkinja pa nadalje. Borosane su i dalje zaštitni znak Borova.

Gotovo cijelo desetljeće nakon njih, točnije 1976. godine, mladi diljem Jugoslavije su redom nosili Startasice. U to doba je Converseov All Star bio veći hit, ali nije bio dostupan u bivšoj državi, a uz to, nisu bile nimalo povoljne. Inače tenisice Startas su isprva osmišljenje za igranje stolnog tenisa, ali gotovo preko noći su postali još jedna od zaštitnih znakova Borova.

Domovinski rat kao početak kraja nekadašnjeg sjaja Borova

Sve je išlo kao po loju do početka Domovinskog rata kada je 1991. godine Borovo stagniralo s poslovnim aktivnostima jer su u to doba brojni objekti tvornice razoreni. O mjerama uništenja govori i podatak prema kojem je od 1992. do 1997. godine uprava Borova bila smještena u Zagrebu, dok je proizvodnja bila preseljena u Donji Miholjac. Proizvodnja se vratila na svoje početke, u vukovarsko područje tek 1998. godine.

Zbog ratnih događanja 1991. godine Borovo prestaje s poslovnim aktivnostima, a njegovi su brojni objekti razoreni. Od 1992. do 1997. godine uprava Borova djeluje iz Zagreba, a proizvodnja se odvija u Donjem Miholjcu. Kada 1998. Borovo ulazi u posjed svoje imovine u Vukovaru, organizira se kao poslovna grupa i počinje s proizvodnjom obuće i gumeno-tehničke robe na matičnoj lokaciji. Godine 2008. proizvodnja kožne obuće preseljena je u obnovljenu zgradu Obućara nova, a upravo te godine je Borovo certificirano prema ISO 9001 standardu.

Tvornica je imala svoje tiskovine

O veličini nekadašnjih Borova svjedoči podatak da je od 1932. do 1996. izlazio i tvornički tjedni list Borovo. U navedenom tjedniku se ponajviše pisalo o životu radnika i stanovnika Borova, ali nije to bilo sve jer su pod Borovom izlazili još dva lista – Prodavač i Izbor.

S obzirom na to da je riječ o iznimno velikom tvorničkom kompleksu, koje je slovilo kao jedna od jugoslavenskih najvećih i najbogatijih tvornica, Borovo je sponzoriralo brojna sportska natjecanja i same klubove. Sportski klub Bata Borovo je osnovan 1932. godine i to s ulogom reklamne nogometne momčadi tvornice. SK Bata Borovo je djelovao do ratne 1991. godine. Isto tako, uz nogometni klub Borovo, istoimena tvornica je bila glavni sponzor i preostalih različitih klubova s vukovarskog područja.

Sve se proizvodi u dva pogona

Ipak, nije se samo raspad bivše države odrazio na drastično smanjenje proizvodnih kapaciteta Borova. Nevjerojatno veliku ulogu u tome su odigrali veliki svjetskih brendovi odjeće i obuće čiji su pogoni u zemljama trećeg svijeta. Njihova obuća je daleko manje kvalitetna i jeftinija od one proizvedene u Borovu. Uz to, obuća u Borovu proizvodi se u dva proizvodna pogona: kožne obuće te gumene i gumeno-platnene obuće.

Borovo konstantno teži razvitku dosadašnjih načina proizvodnje, tehnologiji, ali i što većoj razini kvalitete, udobnosti i funkcionalnosti. Ipak, određeni dio pojedinaca koji si mogu priuštiti obuću Borova i dalje je vjeran tom brendu jer, kako stoji na njihovim stranicama, proizvodni kapaciteti godišnje dosežu i do milijun pari obuće. Kako bi realizirali te brojke, pa čak i napredovali po tom pitanju, posljednje dvije godine Borovo se fokusiralo i na povećanje izvoza otvaranjem novih tržišta.

Inače, u Hrvatskoj Borovo ima 72 maloprodajnih trgovina, no najveći dio profita ostvaruju u veleprodaji. Očito su velike tvrtke prepoznale kvalitetu, udobnost i sigurnost njihove obuće.

Kako izgleda tvornica Borovo možete vidjeti i u galeriji ispod: