Hrvatska sve više ovisi o uvozu hrane: Minus veći od dvije milijarde eura

Iako je članica Europske unije više od desetljeća čime je dobila pristup tržištu od 450 milijuna stanovnika, Hrvatska u trgovini hranom i dalje bilježi veliki deficit. Izvoz hrane po stanovniku daleko je ispod europskog prosjeka, a domaća proizvodnja stagnira unatoč prirodnim prednostima. Najnovije istraživanje Ekonomskog instituta Zagreb otkriva da Hrvatska sve više ovisi o uvozu, a sve manje koristi vlastite proizvodne kapacitete.

Prema analizi koju je izradio dr. sc. Goran Buturac sa Ekonomskog instituta Zagreb, Hrvatska je u 2024. godini izvezla hrane u vrijednosti od 803 eura po stanovniku, što je višestruko manje od vodećih izvoznika unutar Europske unije. Nizozemska je u istom razdoblju ostvarila izvoz od 6.121 euro po stanovniku, Danska 3.470 eura, Belgija 3.352 eura, a Irska 2.778 eura. Hrvatska se time pozicionirala pri samom dnu ljestvice, unatoč dostupnim prirodnim resursima, povoljnim agroklimatskim uvjetima i bogatoj tradiciji u proizvodnji hrane. Priču o umirovljenku koji se prisjeća vremena kada je poljoprivreda u Slavoniji bila izuzetno razvijena možete pročitati ovdje.

Stalni deficit i pad proizvodnje

Trgovinska bilanca Hrvatske u području hrane tijekom protekla dva desetljeća bila je kontinuirano negativna. Uvoz hrane rastao je brže od izvoza, pa je deficit s 545 milijuna eura u 2005. narastao na 2,1 milijardu eura u 2024. Premda je nominalna vrijednost izvoza od 2020. do 2024. porasla za 1,1 milijardu eura, realni izvoz – izražen u količinama – istovremeno je pao za 114.700 tona. Prosječna jedinična cijena izvoza hrane pala je s više od 1 eura po kilogramu u prethodne dvije godine na 0,99 eura u 2024. godini.

Dugoročni trendovi pokazuju ozbiljan pad osnovne poljoprivredne proizvodnje. Broj goveda od 1990. do 2024. smanjen je s 830 tisuća na 422 tisuće, broj svinja s 1,57 milijuna na 873 tisuće, broj ovaca sa 751 tisuće na 553 tisuće, a broj peradi sa 17,1 milijun na 11,3 milijuna. Takvi podaci svjedoče o slabljenju domaćeg agrara i rastuće ovisnosti o uvoznoj hrani. Kako pogrešne statistike o poljoprivrednom zemljištu utječu na proizvođače možete pročitati ovdje.

Ovisnost o malom broju tržišta i proizvoda

Struktura hrvatskog izvoza dodatno upućuje na strukturne slabosti. U 2024. godini čak 93,0 posto izvoza hrane otišlo je na tržišta Europske unije i CEFTA-e. Italija, Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina i Njemačka bile su glavne destinacije, s udjelom od ukupno 64,9 posto izvoza. Osim geografske, izražena je i proizvodna koncentracija – deset vodećih proizvoda, uključujući konditorske artikle, kukuruz, pekarske proizvode i žive goveda, čini 53,1 posto ukupnog izvoza hrane.

U analizi se također ističe kako se dio izvoza odnosi na robu iz tranzita, a ne na stvarnu domaću proizvodnju. Najizrazitiji primjer je izvoz banana, koji je nakon pristupanja Europskoj uniji narastao s 20 tisuća eura u 2012. na 13,1 milijun eura u 2024.

Unatoč postojanju pojedinačnih primjera digitalizacije i primjene novih tehnologija u hrvatskoj poljoprivredi, oni su rijetki i nisu rezultat sustavnog pristupa. Usporedbe radi, zemlje poput Nizozemske, Belgije i Danske već desetljećima ulažu u napredne oblike proizvodnje, digitalne alate i znanost, čime ostvaruju neusporedivo bolje rezultate. Hrvatska, kako pokazuje ovo istraživanje, zasad ostaje mali i slabo konkurentan igrač na europskom tržištu hrane.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.