HZMO okriva kako prikuplja vaše podatke za mirovine u automatiziranom sustavu
Nakon što je Hrvatskom odjeknula vijest da je zagrebačka policija prijavila službenicu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koja je, uz pomoć dvije posrednice, navodno krivotvorila podatke o plaćama primivši mito od 15 osoba kako bi ostvarile veću mirovinu, zanimalo nas je na koji način se ti podaci uopće unose u sustav. Odgovor smo potražili na adresi HZMO-a, iz kojeg zaključujemo da mjesta za manipulacije – ima.
Ilustracija (Pixabay)
Niske mirovine uzrok su brojnih teškoća u Hrvatskoj koje sežu sve do kriminalnih radnji. Neki su očito shvatili da se, poput ispita na fakultetu, i mirovina može kupiti pa su, pritisnuti egzistencijom ili možda pukom lakomošću, odlučili zaobići zakon i stvar uzeti u svoje ruke. Kako se 15 budućih umirovljenika uopće dosjetilo navodno podmititi službenicu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje nemalim iznosima do čak 2.000 eura? Da je riječ o uhodanoj praksi ispod žita pokazalo je priopćenje zagrebačke policije, točnije izneseni podaci.
Promijenila podatke o plaći
Podsjetimo, 59-godišnju zaposlenicu javne ustanove osumnjičili su da je, posredstvom 60-godišnjakinje i 61-godišnjakinje, od prosinca 2013. do studenog 2015. primila mito u iznosima od 1.300 do 2.000 eura od 15 osoba koje su predale zahtjev za mirovinu. Zauzvrat, ona je navodno promijenila podatke o ostvarenoj plaći tih osoba u bazi podataka i na taj način omogućila da se izdaju rješenja o većoj mirovini od one koju su trebali dobiti i to od 400 do 1.400 kuna više. Šteta pričinjena ovim kaznenim djelima iznosila je oko 669.000 kuna, za davanje i primanje mita prijavljeni su svi akteri ove priče, a službenica i za zlouporabu položaja i ovlasti te računalno krivotvorenje.
Intrigantni stupac iz crne kronike već je dao naslutiti kako u sustavu za izračun mirovine postoje određene “rupe” po pitanju sigurnosti, tim više kada se u njega uključi korumpirani ljudski faktor. Kako se unose podaci i unaprjeđuje li se išta pitali smo HZMO. Ono što se promijenilo u odnosu na navedeni vremenski početak kriminalnih radnji je obrazac na kojem su se podaci preuzimali.
Kako se unose podaci?
“Izračun mirovine u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje automatiziran je putem internog sustava izračuna mirovine. Sve mirovine u Hrvatskoj računaju se i isplaćuju putem navedenog sustava koji se nadograđuje i mijenja ovisno o izmjenama propisa koji uređuju mirovinsko osiguranje. Ovisno o kojim je podacima riječ, oni se u sustav izračuna mirovina (od 1. siječnja 2014.) unose preuzimanjem platnih podataka od REGOS-a, na obrascu JOPPD, a ranije su se platni podaci preuzimali na obrascu R-S, odnosno R-Sm. Navedeni se podaci uparuju s podacima dostavljenim od poslodavaca (o stažu, plaćama, naknadama…) kao obveznika dostave tih podataka. Ako se podaci dostavljeni od REGOS-a i podaci dostavljeni od poslodavaca upare, automatski se ažuriraju u sustav. Ako je riječ o podacima za godine prije 2003., poslodavci su na raznim medijima ili u papirnatom obliku dostavljali navedene podatke, koji su pohranjeni na mikrofilm te uneseni u informatički sustav Zavoda. Sustav se kontrolira i ažurira pribavljanjem nedostajućih podataka redovnim i izvanrednim kontrolama poslodavaca. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje unaprjeđuje sustav kako bi bio sigurniji i brži za poslodavce, osiguranike i za korisnike mirovina” – odgovorili su iz HZMO-a.
Više o tome kako i gdje možete izračunati mirovinu pročitajte ovdje.
