Hrvatska jedna od tri zemlje EU s najlošijim udjelom starijih zaposlenika

Udio starijih radnika među zaposlenima na razini Europske unije prosječnih je 59 posto. Polovina zemalja nadmašuje taj prosjek, no kada je riječ o Hrvatskoj, ona je na samom začelju. Naime, udio zaposlenika u životnoj dobi od 55 do 64 godine lošiji je samo u Grčkoj i Luxemburgu te kod nas iznosi 42 posto. Ipak, riječ je o povećanju kada se rade usporedbe s godinama unazad, a zanimljiv je i podatak na kojim poslovima starija skupina radnika u Hrvatskoj najviše radi.

Švedska, Njemačka i Danska imaju najveći udio zaposlenika u dobi od 55 do 64 godine, gdje se on penje iznad 70 posto. U Hrvatskoj je pak riječ o svega 42 posto, što ju svrstava u tri najlošije članice Europske unije po zastupljenosti starijih radnika, odmah iza Grčke i Luksemburga.

Rast od 14 posto u posljednjih 15 godina

Ipak, Eurostatovo istraživanje za 2018. godinu pokazuje kako je starijih radnika u svim zemljama više nego u prethodnom razdoblju. Od 2003. godine do danas u pojedinim se državama poput Slovenije i Bugarske ta brojka udvostručila. Stangira jedino u Grčkoj, dok je udio zaposlenih u dobi od 55 do 64 godine najbrže rastao u Slovačkoj. Hrvatska u tih 15 godina bilježi rast za 14 posto.

“Rad u starijoj dobi povezuje se prvenstveno s osiguravanjem veće financijske stabilnosti u starosti. Logično, odgađanjem odlaska u mirovinu radnici zarađuju više, akumuliraju pripadajuća mirovinska prava te su u mogućnosti uštedjeti više novca do mirovine u svom privatnom aranžmanu” – zaključak je istraživanja Eurostata o starenju Europe.

Stariji radnici u Hrvatskoj najviše proizvode – pića

Među 28 članica Europske unije nastavlja se i s rastom radne populacije od 65 do 74 godine. Čak četvrtina građana Estonije te dobi radila je lani, a udio iznad 15 posto imaju i Rumunjska, Portugal, Irska, Velika Britanija, Švedska…

Osim samih brojki, zanimljiv je i podatak o poslovima koje najčešće obavljaju radnici u dobi od 55 do 74 godine. U Hrvatskoj to nisu, kako bismo očekivali, turizam, poljoprivreda ili građevina, nego – proizvodnja pića! Na razini EU, ipak je to poljoprivreda.

Usporedbe radi, stariji se Česi najčešće bave rudarenjem metala, Poljaci i Slovaci zaštitarstvom i istražnim djelatnostima, dok Danci, Talijani i Finci u zrelim godinama najviše rade kao šumari i drvosječe. Na kućim poslovima poslodavci kod kuće najviše zapošljavaju starije Nijemce, Francuze i Belgijance.