Siromaštvo najviše pogađa umirovljenice, imaju čak 15 posto nižu mirovinu od muškaraca
Na siromaštvo starijih žena kao rezultata manjih plaća i mirovina u odnosu na muškarce upozorilo se još jednom i na završnoj konferenciji EU projekta “Jednaka prava – jednake plaće – jednake mirovine”. Tako jaz među plaćama iznosi gotovo 13, a među mirovinama čak 15 posto.
Pixabay
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, umirovljenice su krajem prošle godine imale u prosjeku 419 kuna nižu mirovinu od umirovljenika. Muškarci su ostvarivali 2.745, a žene 2.326 kuna, što je 15 posto manje.
“Muškarci u Hrvatskoj prosječno mjesečno zarađuju 8.837 kuna, a žene 7.711 kuna. Takvi podaci Državnog zavoda za statistiku upućuju na prosječni jaz u plaćama od 12,74 posto” – iznijela je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i nositeljica projekta Višnja Ljubičić na početku završne online EU konferencije “Jednaka prava – jednake plaće – jednake mirovine.
Kako smanjiti rodni jaz u plaćama i mirovinama?
Potrebno je donijeti i primjenjivati standarde poput mjera transparentnosti plaća u svim djelatnostima, definiranja i ujednačenja mehanizama praćenja plaća, dok je pitanje rodnog jaza u plaćama potrebno standardizirano koristiti u procesima kolektivnog pregovaranja. Potrebno je i uvoditi pozitivne mjere poput promicanja rodno uravnotežene strukture zaposlenika u cilju uklanjanja horizontalne i vertikalne segregacije, odnosno uvoditi rodne kvote u praksama zapošljavanja, prilikom napredovanja te povećanja plaća u dominantno ženskim zanimanjima, zaključeno je na konferenciji, piše HRT.
Uz ostalo, potrebno je uvesti i očev dopust te unaprjeđenje sustava roditeljskog dopusta i kreiranje politika s ciljem ravnopravnog angažiranja očeva u roditeljstvu i osiguranje međuresornog pristupa. Uz to, potrebna je veća dostupnost predškolskih programa s prilagodbom organizacije radnog vremena predškolskih ustanova prema potrebama zaposlenih roditelja. Potrebno je i unaprjeđenje sustava javnih usluga skrbi za starije i druge članove obitelji na nacionalnom i lokalnom nivou s obzirom na to da žene, osim o djeci, češće skrbe i o starijim članovima obitelji.
Pandemija dodatno ugrozila položaj radnica
No ipak, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović rekao je kako Hrvatska bolje stoji od prosjeka EU-a. Pritom ističe da je kod nas taj jaz 10,5 posto, a europski prosjek 14,8 posto.
Međutim, na povećanje rodnog jaza negativno će se odraziti i pandemija zbog otpuštanja u slabije plaćenim sektorima poput tekstilne industrije u kojoj su uglavnom zaposlene žene. Osim manjih prihoda, radnice su i žrtve nesigurnih ugovora na određeno vrijeme te minimalnih plaća.
Obrazovanije, ali na hijerarhijski nižim pozicijama
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je da su žene u Hrvatskoj prestigle muškarce po obrazovanju, ali da veći broj žena na studijima nije jednak u svim područjima znanosti, gdje dječaci i muškarci više završavaju tehničke škole i studije.
Žene također rade na nižim, a samim time i slabije plaćenim poslovima, imaju više prekida u stažu zbog porodiljnog dopusta te često i same biraju rad sa skraćenim i fleksibilnim vremenom kako bi lakše pomirile obiteljske i poslovne obveze.
“Zato je nužno razbijati stereotipe i podjele na tradicionalno muške i ženske poslove i zanimanja te osmišljavati mehanizme koji će ženama omogućiti usklađivanje privatnog i poslovnog života, poručio je Fuchs, dodavši da su jednake mogućnosti na tržištu rada ključna pretpostavka za razvoj društva” – prenosi HRT.
