Kako do poljoprivredne mirovine? Uopće nije bitna količina zemlje, već porezna davanja državi

Kako su poljoprivredne mirovine u devedesetima prebačene u prvi stup, tako pravo na nju više nemaju vlasnici, posjednici, zakupci ili koncesionari poljoprivrednih zemljišta ili šuma, već poljoprivrednici upisani u registar OPG-ova ili šumoposjedništva te oni koji su obvezni plaćati poreze na dohodak i dobit. No, niti ta promjena nije donijela odveć velike mirovine poljoprivrednicima. Neki od njih dobivaju i manje od 500 kuna (66,36 eura).

U susjednoj Srbiji povela se rasprava o poljoprivrednim mirovinama. Naime, ministar za brigu o selu, Milan Krkobabić ustvrdio je da je potrebna hitna i korjenita reforma propisa koji definiraju poljoprivredne mirovine, jer je situacija u tom dijelu mirovinskog sustava neodrživa.

– Apsurdno je da netko s pola hektra zemlje uplaćuje isti doprinos, kao i netko tko posjeduje 5.000 hektara, prenosi Krkobabićeve riječi N1.

Stoga je zatražio “korjenitu, sveobuhvatnu i socijalno odgovornu” reformu poljoprivrednih mirovina, jer je riječ o velikom broju ljudi u poznim godinama. Zatražio je otpis njihovih dugovanja u cijelosti ili reprogramiranje glavnice duga uz otpis kamata. Smatra kako bi starijem stanovništvu u ruralnim područjima pomogla i socijalno zajamčena mirovina, o kojoj smo već pisali. To je socijalna mjera, nalik nacionalnoj mirovini u Hrvatskoj, ali se ona ne bi trebala vezati uz mirovinski fond.

Usputno spominjanje poljoprivrednika u zakonu

Govoreći o Hrvatskoj, treba reći kako Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) nema definirane poljoprivredne mirovine. Doduše, u nekoliko svojih članaka propisuje da su obvezno osigurane obveznici poreza na dohodak i dobit, a bave se poljoprivrednom djelatnošću te oni kojima je poljoprivreda ili šumarstvo glavno zanimanje, odnosno upisani su u upisnik OPG-ova ili šumoposjednika kao nositelji ili članovi OPG-a ili šumskog posjeda. Definirano je i kada te na koji način poljoprivrednici mogu raskinuti obvezno osiguranje, a propisano je i mirovinsko osiguranje sezonskih radnika u poljoprivredi. No, niti slova o poljoprivrednim mirovinama, iako se one isplaćuju.

Naime, u razdoblju od 2002. do 2010. godine s nekoliko izmjena ZOMO-a definirano je da umjesto katastarskog prihoda s vlasničko-pravnom koncepcijom, odnosno vlasništva, posjeda, zakupa i koncesije poljoprivrednog zemljišta ili šumskog posjeda, kao što je još uvijek u Srbiji, kriterij za obvezno mirovinsko osiguranje bude upis u Upisnik OPG-ova, odnosno šumoposjedništva, a da se nositeljima samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva upisanima u Upisnik poljoprivrednika omogući mirovinsko osiguranje na osobni zahtjev. Pod obvezom mirovinskog osiguranja su tako i poljoprivrednici koji plaćaju porez na dohodak i dobit, iz kojeg im se potom i isplaćuje mirovina.

Posebnog poljoprivrednog mirovinskog fonda nema još od devedesetih. Zanimljivo je spomenuti kako su Fond radnika i Fond poljoprivrednika 24. travnja 1992. godine osnovali tvrtku Hrvatsko mirovinsko osiguranje d.o.o. (HMO), koja i danas djeluje pod okriljem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), kako bi mogli upravljati dionicama i obveznicama tijekom pretvorbe brojnih tvrtki u njihovu vlasništvu. HMO i danas raspolaže određenim portfeljom dionica, o čemu smo više pisali ovdje. Kasnijim izmjenama zakona ti fondovi su ukinuti, odnosno spojeni u jedan obvezni mirovinski fond pod okriljem HZMO-a, kojeg danas znamo kao fond međugeneracijske solidarnosti ili prvi stup.

Isplate iz prvog stupa

Iz prvog stupa je tako u studenom prošle godine, što su trenutno najnoviji podaci, isplaćeno ukupno 42.967 poljoprivrednih mirovina. Od toga je bilo 2.537 mirovina s međunarodnim ugovorima, dok su ostale, njih 40.430 bile bez tih dodataka. Kako bismo imali realniju sliku života u mirovini hrvatskih poljoprivrednika, uzet ćemo podatke iz tablice za mirovine bez međunarodnih ugovora. Kako je riječ o isplatama iz prvog stupa mirovine poljoprivrednika se dijele na starosne, obiteljske i invalidske. Starosnih je bilo najviše, 34.511, obiteljskih je isplaćeno 4.567, a invalidskih 1.352.

U prosjeku su sve mirovine poljoprivrednika za studeni iznosile 1.779,35 kuna (236,16 eura). Starosna mirovina u ovoj kategoriji je u prosjeku bila na 1.813,48 kuna (240,69 eura), invalidska je iznosila u prosjeku 2.400,93 kune (318,66 eura), dok je prosječna obiteljska mirovina za poljoprivrednike bila 1.337,47 kuna (177,51 euro).

Zbirno gledajući, najviše poljoprivrednih umirovljenika dobiva mirovine u rasponu od 1.500 do 2.000 kuna (od 199,08 do 265,45 eura). U prosjeku 1.802,51 kunu (239,23 eura) dobilo je čak 11.858 umirovljenika, što je više od ukupnog broja isplaćenih obiteljskih i invalidskih mirovina za poljoprivrednike za studeni prošle godine. Zatim slijede 9.834 osobe koje su dobile između 1.000 i 1.500 kuna mirovine (od 132,72 do 199,08 eura). Prosječan iznos u toj kategoriji bio je 1.270,69 kuna, odnosno 168,65 eura. Još 8.222 osobe dobilo je mirovinu za studeni u iznosu između 2.000 i 2.500 kuna (od 265,45 do 331,81 eura), u prosjeku 2.281,02 kune ili 302,74 eura. Sličan udio u odnosu na ukupni broj primatelja zabilježen je i među starosnim i invalidskim mirovinama, dok su primatelji obiteljskih mirovina zastupljeniji u nešto nižim isplatnim razredima.

Najniže mirovine, one do 500 kuna (66,36 eura), primilo je 314 poljoprivrednika, od kojih je 136 primatelja starosnih, 172 obiteljskih i šestero invalidskih mirovina. U prosjeku su one iznosiel 330,43 kune (43,86 eura). Najviše je mirovine, pak, u ovoj kategoriji umirovljenika primilo osam osoba. Riječ je isključivo o starosnim mirovinama koje u prosjeku iznose 9.707,58 kuna, odnosno 1.288,42 eura.

Staž kroji mirovine poljoprivrednika

Dakako, važan faktor pri određivanju ovih mirovina je i ostvareni staž. Tako je prosječan staž svih poljoprivrednika s mirovinama bez međunarodnih ugovora 21 godina, četiri mjeseca i pet dana. Primatelji starosne poljoprivredne mirovine su u prosjeku odradili 22 godine i 25 dana, primatelji invalidske 18 godina, 10 mjeseci i dva dana, a obiteljske 16 godina, sedam mjeseci i pet dana.

Gledajući ukupan broj korisnika najnižih mirovina, njihov je prosjek staža svega 14 godina i tri dana, dok kod primatelja najvećih mirovina staž u prosjeku iznosi 32 godine, osam mjeseci i pet dana. U najzastupljenijim platnim kategorijama, prosjek staža se kreće između gotovo 17 godina i 25 godina i nešto više od četiri mjeseca.