Umirovljenik mislio da ulaže u kriptovalute pa ostao bez novca: Prevarantu dao i bankovne podatke svoje obitelji

Zadarski umirovljenik je zaprimio poziv nepoznate osobe koja mu se predstavila kao broker te mu je prezentirala mogućnost ulaganja novca u kriptovalute. S obzirom na to da je povjerovao lažnom brokeru, ovaj 70-godišnjak mu je dao ne samo podatke vlastitog bankovnog računa, već i podatke bankovnih računa članova svoje obitelji. Ubrzo nakon otkrivanja podataka lažnom brokeru, s njihovih računa je ukradeno nekoliko tisuća eura. Tim povodom su na stranici Policijske uprave zadarske objavili savjete kako bi građani izbjegli potencijalne prevare.

Prevare su i dalje u punom zamahu što svjedoči slučaj zadarskog umirovljenika koji je, s namjerom ulaganja u kriptovalute, dao svoj novac nepoznatoj osobi. Riječ je o prevarantu koji je nazvao ovog 70-godišnjaka i predstavio mu se kao broker.

Ubrzo nakon toga, umirovljenik je lažnom brokeru proslijedio podatke vlastitog bankovnog računa, kao i računa članova svoje obitelji. Nedugo nakon prosljeđivanja podataka, umirovljeniku je s računa potrošen novac na određene transfere od nekoliko tisuća eura. U tijeku je kriminalističko istraživanje u svezi kaznenog djela računalna prijevara, kako navode iz Policijske uprave zadarske, pa su tim povodom odlučili savjetovati građane.

– Upozoravamo građane da budu oprezni kako ne bi postali žrtve investicijskih prijevara. Osim što je samo ulaganje u kriptovalute rizično, postoji opasnost da ćete naići na počinitelje koji će vas pokušati prevariti ili ćete postati žrtve hakerskog napada. Budite sumnjičavi, dobro se informirajte i potražite nepristrani financijski savjet prije nego što nekom date ili uložite novac, stoji na stranici PU zadarske.

Što vam uvijek mora biti sumnjivo:

• obećanja o brzoj zaradi novca bez posla,
• poruke u kojima se nudi laka zarada,
• molbe za manjim donacijama ili neki drugi načini traženja novčane pomoći,
• traženje osobnih podataka (preslika ili fotografija osobne iskaznice, bankovne kartice, PIN ili CVV broj),
• molba da kliknete određeni link i spojite se na određeni servis gdje su
  uglavnom kreirane lažne stranice za plaćanje – primjer tipičnog phishing e-maila,
• nepersonalizirane poruke i poruke s očiglednim pravopisnim i gramatičkim greškama,
• poruke koje pozivaju na hitno poduzimanje neke radnje.

Podsjećamo kako smo proveli anketu krajem svibnja u sklopu koje nam je 50 posto naših čitatelja otkrilo da su bili žrtve pokušaja prevare. Najveći broj prevara se dogodio preko SMS poruka i mailova, a nešto manje putem društvenih mreža i aplikacija. Više o tome možete pročitati ovdje.