Znanstvenik otkrio put do dugovječnosti: Izbjegavajte ove namirnice ako želite živjeti dugo i zdravo
Znanstvenik Valter Longo dugi niz godina je posvetio proučavanju namirnica koje sprječavaju put do dugovječnosti. Prema Longu, problem leži u hrani koju on naziva otrovnom, a to su pizza, tjestenina, proteini, krumpir i kruh. Smatra da se dug i zdrav život djelomice krije u dijeti koja oponaša post. U njegovom načinu prehrane treba konzumirati namirnice s visokim udjelom masnih kiselina, ali s niskim udjelom ugljikohidrata i proteina, kao što su slatko-kisele srdele, punjene artičoke i popečci od kupusa te luka u umaku od oraha.
Mediteranska prehrana | Foto: Freepik
Znanstvenik, profesor gerontologije i ravnatelj USC Instituta za dugovječnost u Kaliforniji Valter Longo je izjavio da mu je želja živjeti 120 do 130 godina. Nakon višegodišnjeg izučavanja dugovječnosti ljudi, i sam je priznao da se može reći kako je bio opsjednut tom tematikom.
S obzirom na to da je Valter Longo rođeni Talijan, komentirao je i to da se dugi niz godina talijanski način života smatrao zlatnim standardom. Ipak, ovaj današnji način života Talijana je daleko od onog tipičnog mediteranskog.
– To je narod fokusiran na mediteransku prehranu, hodanje i druženje. Danas u Italiji gotovo nitko ne jede mediteransku hranu, rekao je talijanski znanstvenik Valter Longo, prema pisanju portala nytimes.com.
Evo koju hranu znanstvenik smatra ‘otrovnom’
I doista tako talijanska mladež polako gubi bitku protiv vitkosti, a Longo smatra da problem leži u, kako je on naziva, ‘otrovnoj hrani’, kao što su pizza, tjestenina, proteini, krumpir i kruh.
– Bojim se da će Talijani živjeti dugo, ali ne i zdravo, ako ovaj obrazac nastavi dominirati, dodao je Longo.
Inače, Valter Longo je autor knjige ‘The Longevity Diet’ u čijem sadržaju promovira mediteransku prehranu temeljenu na namirnicama biljnog podrijetla i orašastim plodovima.
Zagovara dijetu koja oponaša post
Isto tako, pobornik je lažnog posta, odnosno dijete koja oponaša post. Glavni cilj navedene dijete je unos hrane unutar određenog vremenskog okvira u danu, piše nytimes.com.
– Takva prehrana pokreće skup protekcionističkih mjera koje je tijelo razvilo tijekom prirodne selekcije, što omogućuje tijelu da optimizira svoje performanse, pomladi svoje stanice i napreduje u zahtjevnim okolnostima, objasnio je Valter Longo na svojoj web-stranici.
Znanstvenik Longo preporučuje način prehrane koji i on sam slijedi. Ona, moglo bi se reći, odskače od piramide pravilne prehrane jer je fokusirana na namirnice s visokim udjelom masnih kiselina, ali s niskim udjelom ugljikohidrata i proteina. Slatko-kisele srdele, punjene artičoke i popečci od kupusa te luka u umaku od oraha, samo su neki od primjera takvih jela.
