Znanost otkrila važan dio starenja: Krive su stanice koje nam čuvaju zdravlje?
Ljudsko tijelo je napravljeno od bezbroj stanica koje u savršenom skladu održavaju ljude živima. Kada se razbolimo, bijele krvne stanice su zadužene za “ubijanje” zaraženih stanica i na taj način se riješavamo bolesti. Iste te stanice, znanstvenici otkrivaju, igraju veliku ulogu u starenju mozga u trećoj dobi.
Foto: Ilustracija starenja | Youtube screenshot
Postoji nekoliko različitih bijelih krvnih stanica, a jedna od njih bi mogla biti odgovorna za starenje mozga, piše
sciencenews.org. Problem nastaje kada se one, inače iznimno korisne stanice za imunološki sustav, pojave u mozgu.
Istraživanje je u časopisu Nature objavljeno jučer, rezultati sugeriraju da bi pojava tih stanica u mozgu mogla biti okidač za starenje.
Autorica istraživanja Anne Brunet sa Sveučilišta u Stanfordu provodila je rutinsko istraživanje mozga, točnije dijela gdje nastaju nove moždane stanice. Iako se do sada mislili da stariji ljudi gube mogućnost stvaranja novih moždanih stanica, nedavna istraživanja su ukazala na mogućnost da tomu baš i nije tako.
Tijekom istraživanja nad miševima, istraživačica je primijetila veći broj bijelih krvnih stanica kod starijih miševa u mozgu, na mjestu gdje se one uopće ne očekuju naći. Radi se o stanicama “borcima” koje uništavaju one stanice koje izazivaju bolest, ali u tom dijelu mozga baš i nemaju svoju svrhu.
Nakon što su potvrdili kod miševa, obdukcijom su analizirali postoji li takav mehanizam i kod ljudi. I doista postoji; kod preminulih ljudi u dobi od 79-93 bilo je znatno više bijelih krvnih stanica u mozgu nego kod mlađih ljudi, do 44 godine.
Što te stanice uopće tamo rade? Kemijskim procesom stvaraju spoj koji su nazvali “interferon-gamma” i misle da je ta molekula odgovorna za smanjivanje “rađanja” novih moždanih stanica u starijoj dobi.
Rezultati istraživanja još su jedan komadić puzle u razumijevanju starenja. Istraživači sada razmatraju razvijanje terapije koja bi “zabranila” ulazak bijelim krvnim stanicama u tu regiju mozga kako bi i u starosti mozak proizvodio jednak broj novih stanica kao i u mladosti. Takva “obnova” ne bi zaustavila starenje, ali bi mogla odvratiti velik dio “starenja” mozga koji prirodno dolazi s godinama.
