Znanost je jasna: Svi stariji od 40 godina rade bolje, ako rade tri dana u tjednu!
U istraživanju je sudjelovalo preko 6 tisuća starijih od 40 iz Australije, a rezultati su više nego jasni. Ekonomisti su usporedili njihove rezultate u slučaju kada rade 3 dana u tjednu i kada rade standardnih 5 dana u tjednu, a rezultati su puno bolji u prvom slučaju.
Foto: Pixabay
Znanost je donijela presudi – radnici stariji od 40 godina postižu bolje rezultate u radu u slučaju ako rade tek tri dana u tjednu. Zanimljivo je ovo istraživanje za sve Europljane, budući da vlade svih država pokušavaju podići dobnu granicu za ostvarivanja prava na mirovinu.
Kalkulacije u istraživanju i rezultati idu u prilog tezi o trodnevnom radnom tjednu, budući da tijelo i psiha u takvom omjeru dobije “i ovce i novce” – mozak ostaje stimuliran radom, ali ne javljaju se nepoželjni faktori poput iscrpljenosti i stresa, piše bbc.com.
Rad može biti dvosjekli mač
U istraživanju, kojeg je proveo australski institut za istraživanje radne dinamike sudjelovalo je oko 3.000 muškaraca i 3.500 žena starijih od 40 godina. Svi su zaposleni u Australiji te obavljaju različite poslove.
Rezultati su izraženi u kategorijama poput ekonomske i subjektivne dobrobiti, obiteljskih struktura i zaposlenosti. Što se tiče samog procesa istraživanja, sudionici su u različitim okolnostima (puno radno vrijeme/trodnevni radni tjedan) rješavali kognitivne testove. Morali su pod vremenskim pritiskom čitati rečenice unazad, pamtiti brojeve prikazane na ekranu i druge testove sličnog karaktera.
Generalno govoreći, najbolje rezultate u čitavom uzorku ispitanika postizali su oni koji rade oko 25 sati tjedno.
“Rad može biti dvosjekli mač, u smislu da može stimulirati aktivnost mozga; ali u isto vrijeme, dugački radni dani i određeni tipovi zadataka uzrokuju umor i stres koji potencijalno mogu narušiti kognitivne funkcije”, stoji u istraživanju.
Ako pitate mozak, bolje je ne raditi ništa nego raditi previše
Colin McKenzie, profesor ekonomije na Sveučilištu u Keiu sudjelovao je u istraživanju i tvrdi da je previše vremena provedeno radeći gore nego da uopće ništa ne radite. Naravno, za funkcije mozga.
Do tih saznanja došli su uspoređujući starije od 40 godina koji rade oko 60 sati na tjednoj bazi (svaki dan u tjednu više od osam sati) postižu gore rezultate od nezaposlenih ljudi.
Geraint Johnes, profesor ekonomije iz škole menadžmenta u Lancasteru tumačio je istraživanje na malo drugačiji način:
“Istraživanje promatra samo ljude koji su stariji od 40, a kao takvo ne može reći da su radnici stariji od 40 godina imalo drugačiji od bilo kojih drugih radnika. Autori studije su došli do zaključka da je 25 sati tjedno optimalna tjedna satnica, a nakon toga moždane funkcije opadaju”, tvrdi profesor.
Dodao je kako je pad moždanih funkcija u slučaju povećanja satnice isprva marginalan, ali da se nakon 35 sati tjedno drastično povećava. Drugim riječima, moderno radno vrijeme od 40-ak sati tjedno je nekakav prosječni maksimum koji ljudi mogu podnijeti, a sve iznad toga bilo bi štetno za njih. S druge strane, bili bi puno zdraviji kada bi se brojka od 40 godina spustila na neku nižu.
