Emocije se često mijenjaju, ali mogu ostaviti trajan utisak na naše zdravlje. Tako primjerice stres može potaknuti akutne i kronične bolesti, a sreća popraviti naše zdravstveno stanje. Nova studija objavljena u časopisu Psychology and Aging pokazuje da ljutnja, puno više od tuge, ima negativne učinke kod starijih ljudi, stvarajući upale i kronične bolesti.
Foto: Pexels
Teoriju novog istraživanja postavilo je dvoje znanstvenika, psiholozi Carsten Wrosch i Ute Kunzmann. Oni ističu da sve emocije utječu na naš organizam. Također, negativne emocije mogu imati pozitivnu ulogu ako ih proživljavamo na ispravni način. Ljutnja tako može čak i motivirati ljude da lakše prođu kroz neke životne okolnosti, dok nam tuga olakšava proces iscjeljenja nakon proživljene traume.
Pronašli vezu između ljutnje i upalnih procesa
Međutim, kako ljudi stare i suočavaju se s čitavim nizom teškoća, poput smrti bliskih osoba, negativne emocije mogu ostaviti traga. Psiholozi su tako triput tjedno analizirali emocije 200 ljudi u dobi od 59 do 93 godine. Njihova krv testirala se na markere koji upućuju na upalne procese u tijelu, piše Time.
U dobi od 80 godina i više, istraživači su ustanovili vezu između ljutnje i markera IL-6 koji ukazuje na upalu. Mogući razlog je taj što ljutnja potiče hormone stresa. Povremena upala normalni je proces kojim se tijelo bori protiv ozljeda i infekcija, ali trajna upalna stanja ozbiljno mogu štetiti našem zdravlju. Otkrili su tako da su upale bile češće kod ljudi koji su se ljutili te da oni imaju veću šansu za razvoj neke kronične bolesti, poput karcinoma i kardiovaskularnih tegoba.
Za razliku od ljutnje, znanstvenici nisu pronašli istu vezu između tuge i zdravlja. Također, ljutnja nije toliko bila povezana s upalnim procesima u tijelu kod mlađih od 80 godina.
Pozitivne emocije važne za zdravlje starijih osoba
Ljutnja, kažu, neće pomoći da riješimo ozbiljne probleme s kojima se suočavamo u starosti i koje najčešće ne možemo riješiti. Ustrajanje na takvoj ljutnji, zaključuju, može dovesti do upalnih procesa i bolesti. Ona nam ne može vratiti bračnog druga, ali s druge strane tuga može pospješiti procese izlječenja te nas potaknuti na socijalizaciju. No, upozoravaju psiholozi, može biti i znak depresije ili usamljenosti.
Znanstvenici napominju kako je ovo malena studija o vezi emocija i zdravlja, no ona nije analizirala okolnosti koje su izazivale te osjećaje. Ipak, ona dokazuje i da ljudi različito reagiraju na razne emocije. Prijašnje studije dokazale su također dobrobiti koje po zdravlje starijih osoba imaju optimizam i suosjećanje, ne samo prema drugima, nego i prema sebi. Lošije se zdravlje pak povezuje s osjećajima usamljenosti.
Emocije je jako teško kontrolirati, ali pomoći si možemo, preporučuju psiholozi, s vježbama disanja, poboljšavanjem komunikacijskih vještina i održavanjem našeg okruženja što manje stresnim.
