Zašto je vitamin D bitan i zašto se slabije proizvodi u staroj dobi?
Kako ljudi stare, koža im postaje tanja i pruža manje zaštite. Samim time proizvodi i manje vitamina D, koji se još naziva vitaminom sunca. Iako ga zovemo vitaminom, po većini obilježja radi se o hormonu koji se u koži stvara pod utjecajem ultraljubičastih zraka koje odašilje Sunce.
Stručnjaci su za noted.co.nz objasnili u čemu je štos s proizvodnjom vitamina D i trećoj dobi. Tvrde da živimo u kulturi koja je opsjednuta mladošću do te mjere da samo na podsvjesnoj razini bombardirani s jasnom porukom – protiv starosti se moramo boriti nogama, rukama i zubima, kao da se radi o nekoj bolesti.
Naravno da su izazovi zdravlju kako starimo sve češći i imaju veće posljedice, no moramo se fokusirati na malo realističniji pristup koji će pomoći ljudima.
Koža počinje “starjeti” već s 20. godina života
Kao što ste i sami primijetili, koža vam se poprilično promijenila kako starite. U prosjeku, koža počinje gubiti svoju gustoću već oko 20. godine života – tako da se radi o dugotrajnom postupku. Budući da se vitamin D proizvodi upravo u koži, postavlja se pitanje što je s njim i sa starijim ljudima, odnosno kako im to utječe na zdravlje.
Da skratimo priču, u koži se nalazi jako puno tvari koja stručnjaci zovu 7-DHC. Kada je koža izložena suncu, ta se tvar zbog UV zračenja pretvara u vitamin D koji pruža zaštitu.
Starije osobe imaju manje 7-DHC tvari u svojoj koži, a istovremeno slabi reakcija na sunčeve zrake. To rezultira oko 50% manjim nastajanjem vitamina D kroz čitavo tijelo. Budući da je vitamin D važan i kod metabolizma kostiju, održavanje dobrog nivoa vitamina D je važno kroz čitav život.
Kako do vitamina D?
Bez obzira na dob, Sunce je uvijek vaš prijatelj kada se radi o vitaminu D. Naravno, u vrućim mjesecima je koži potrebna i zaštita od Sunca, ali dnevne šetnje su uvijek preporučene. Ciljajte da budete vani barem neko vrijeme rano ujutro ili kasno popodne, a izbjegavajte šetnje kada su vani najveće vrućine (najčešće od 10 ujutro do 5 popodne ljeti).
Vrtlarenje je još jedan način kako do tog slatkog vitamina D.
Osim toga, vitamin D se može pronaći (doduše u malim dozama) i u nekim namirnicama – losos, tuna, sardine, jegulja, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i jetra.
Ako je situacija s vitaminom D baš loša, postoje i suplementi prehrani koji će vam nadomjestiti vitamin D. To je ipak pitanje za vašeg obiteljskog liječnika, ali ove skupine imaju najviše problema s nedostatkom vitamina D:
- Ljudi s prirodno tamnom bojom kože – mnogi ljudi u Africi, Indiji i dijelovima Bliskog Istoka gdje je uobičajeno nošenje odjeće koja im prekriva velik dio kože.
- Ljudi koji prirodno izbjegavaju Sunce jer su imali rak kože ili koji su na lijekovima koji uzrokuju osjetljivost na svjetlost.
- Ljudi koji imaju smanjenu mogućnost kretanja, bolesni koji su prikovani za krevete itd.