Vlasnici javnog zdravstva su građani koji se oštro protive njegovoj privatizaciji
Među tristo potpisnika otvorenog pisma ministru zdravstva Milanu Kujundžiću u vezi izmjene “zdravstvenog zakona” nalazi se i Sindikat umirovljenika. Naime, iz nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti jasno je kako je riječ o privatizaciji one primarne, pri čemu se pojavljuju opravdana strahovanja pacijenata oko njezine dostupnosti.
Dr. Dražen Gorjanski Snimak zaslona: Youtube/STV
Potpisnici otvorenog pisma ministru Kujundžiću, kojeg potpisuje dr. Dražen Gorjanski, traže odgovor na tri pitanja uz dana pojašnjenja:
“Poštovani gospodine Ministre! Slijedom otvorenog savjetovanja o novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji predviđa potpunu i trajnu privatizaciju primarne zaštite, molimo Vas pojasnite hrvatskoj javnosti sljedeće:
1. Zbog čega se provodi potpuna privatizacija primarne zaštite?
Privatizacija se pokazala sporna i kod nas i u drugim zdravstvenim sustavima zbog sljedećeg:
a) Iako se broj usluga povećavao, nije došlo ni do porasta zdravlja građana, ni smanjivanja lista čekanja kao ni smanjivanja zdravstvene potrošnje.
b) Kontrola povećanog broja učinjenih usluga pokazuje (u svim sustavima) kako je riječ samo o načinu uvećavanja prihoda ambulante. Drugim riječima, usluge se povećavaju ne s ciljem boljeg liječenja pacijenata, nego s ciljem veće zarade.
c) Želja za povećanjem zarade prečesto navodi liječnike na lažiranje učinjenih usluga ili drugačije (skuplje) prikazivanje učinjenih usluga, no što je to bilo u stvarnosti.
Posebno poteškoću predstavlja (u želji za što većom zaradom) mogućnost prevelike primjene nepotrebnih i uvijek potencijalno opasnih zdravstvenih usluga.
2. Hoće li privatizirane ambulante raditi na načelima konkurentnosti i slobodnog tržišta ili će i dalje biti na državnim jaslama?
Prema Nacrtu Zakona, privatne ordinacije neće biti samostalni poduzetnici, te neće poslovati na načelima slobodnog tržišta i konkurentnosti. Iako privatne, ambulante će i dalje biti na ugovoru s HZZO-om koji će im pokrivati plaće, sve troškove poslovanja i dodatno plaćati za učinjene usluge (505.000 kuna godišnje za standardnu ambulantu). Pored stalnog i sigurnog ugovora s HZZO-om, privatna će ambulanta moći i zarađivati samostalnim poslovanjem.
Kako nazvati takvu privatizaciju kojoj je suština biti privatnik na državnim jaslama: lažna, podvaljena, uhljebistanska, hrvatska? Smatrate li takvu privatizaciju dobrom za hrvatsko zdravstvo? Smatrate li takvu privatizaciju pravednom prema bolničkim liječnicima koji i dalje ostaju javni djelatnici?
S obzirom da će vlasnici ambulante pravo na djelatnost moći prenijeti (drugim riječima prodati odnosno ostaviti u nasljedstvo svojoj djeci) jasno je da tako potpuno zatvaramo primarnu zaštitu za mlade liječnike, legaliziramo nepotizam i stvaramo plemstvo obiteljske medicine. Smatrate li stvaranje plemstva u javnom zdravstvu primjerenim činom?
3 Slažu li se i vlasnici primarne zaštite (hrvatski građani) s pretvaranjem javnog zdravstva u isključivo privatnu djelatnost?
Prije potpune privatizacije primarne zaštite trebalo bi o tome pitati i vlasnike tj. hrvatske građane. Jer, upravo su hrvatski građani (a ne neka politička stranka ili Vlada) vlasnici javnog zdravstva. Slažu li se i vlasnici s planiranim poklanjanjem svoga zdravstva (budućim) „privatnicima”? Miješanje privatnog i javnog zdravstva ne nailazi na odobravanje hrvatskih građana.
U anketi provedenoj u časopisu Lider, 99,1% građana (5.123 glasova) u odnosu na 0,9% (49 glasova) izjasnilo se protiv miješanja javnih i privatnih praksi. S obzirom na navedeno, ne smatrate li nužnim pitati građane o najavljenoj privatizaciji? Ne smatrate li da bi građani na referendumu trebali odlučiti o sudbini svoga zdravstva?
“Poštovani gospodine Ministre, nadamo se da ćemo suradnjom svih zainteresiranih iznaći bolje modele razvoja javnog zdravstva i odagnati sumnje o podvaljenoj privatizaciji primarne zaštite. Pri tome i oni željni privatizacije neće biti zakinuti – oni uvijek mogu osnovati privatnu ambulantu ili polikliniku, odvojiti se od HZZO-a i zaplivati poduzetničkim vodama” – zaključno piše u otvorenom pismu.
