U mirovinu sa 100 godina? Znanstvenici otkrili koliko ljudi maksimalno mogu živjeti
Ljudi su 1900. godine u prosjeku živjeli tek 31 godinu, a prema podacima iz 2017. godine u prosjeku živimo 72.2 godine. Rast u nešto više od 100 godina je zapanjujuć, a znanstvenici tvrde da su otkrili koliki bi nam mogao biti maksimum.
Foto: Unsplash
Ljudi bi u budućnosti mogli živjeti čak 150 godina, pokazuje novo istraživanje objavljeno u svibnju u časopisu Nature Communications, piše Index.hr.
Dug pa čak i beskonačan život jedna je od najranijih čovjekovih želja, ali istraživanje sugerira da bi spomenutih 150 godina mogao biti biološki “plafon” prirodnog trajanja života.
Prosječna dob strahovito napredovala u zadnji 120 godina
Ljudi su u 1900. godini mogli očekivati da će živjeti tek 31 godinu. Ako pogledamo podatke iz 2017., prosječna očekivana dob je više nego dvostruko veća i dobro nam je poznata – 72.2 godine.
U 20. stoljeću došlo je do golemog napretka u medicini, cijepljenju, antibioticima, lijekovima za reguliranje tlaka, a još su tu faktori kvalitetnije prehrane, higijene, dostupnost čiste vode i drugi.
No, to vjerojatno nije vrhunac jer medicina, prehrana i sve gore spomenute stvari još uvijek mogu napredovati. Prosječno dug život od 72.2 godine ovisi o mnoštvu faktora, a najdulje na svijetu žive žene u Japanu i to 84.3 godine.
Tako se očekuje da će broj stogodišnjaka dobrano narasti u nastavku 21. stoljeća – britanski Ured za nacionalnu statistiku očekuje da bi trećina djece rođene u 2013. godini mogla doživjeti stotu.
Titula najstarije osobe ikad zabilježene u povijesti pripada Francuskinji Jeanne Calment koja je umrla u 122. godini.
Istraživanje – ljudsko tijelo može izdržati do 150. godine života
Tim znanstvenika je u novom istraživanju pokušao odrediti prirodnu gornju granicu ljudskog života, ali su preduvjeti bili da osoba ne oboli od raka, ne strada rano u životu u prometnoj nesreći i slično.
Kada bi netko prošao kroz život s malo stresa, da se ponaša maksimalno “zdravo” i da ima sreću imati dobru genetiku, znanstvenici kažu da bi maksimalno mogla doživjeti između 120 i 150 godina.
Znanstvenici su proučavali tempo starenja u tri velike skupine u SAD-u, Velikoj Britaniji i Rusiji. Razvili su aplikaciju koja je procjenjivala tempo starenja uzimajući u obzir dob, bolest i stil života. Mjerili su čak i broj krvnih zrnaca i odrađenih koraka u pojedinom danu.
Kako se dob povećavala, čimbenici poput broja koraka u danu i broj krvnih stanica postupno su ukazivali na pad sposobnosti ljudskog tijela da ih vrati na prethodnu razinu. Taj proces inače zovemo starenjem.
Aplikacija je pokazala da će potpuni gubitak otpornosti ljudskog tijela nastupiti tek između 120 i 150 godine života:
“Starenje kod ljudi pokazuje univerzalne značajke zajedničke složenim sustavima koji rade na rubu dezintegracije.
Ovaj rad je demonstracija kako se koncepti posuđeni iz fizičkih znanosti mogu koristiti u biologiji za ispitivanje različitih aspekata starenja i krhkosti kako bi se proizvele snažne intervencije protiv starenja”, kazao je dr. Peter Fedichev, jedan od autora rada.
Prostor za produljivanje života postoji
Tim znanstvenika kaže da starenje u biti označava da sve manje vremena provodimo u optimalnom fiziološkom stanju.
S druge strane, kažu da su vrata otvorena za razne tretmane i klinička istraživanja i da bi proces mogao biti usporen.
Ključ za povećavanje starosti, sugeriraju autori, mogao bi biti u pronalaženju “senescentnih” stanica u tijelu – radi se o stanicama koje su postale nefunkcionalne, a povezane su s brojnim bolestima karakterističnim za stariju dob poput artritisa i Alzheimerove bolesti.
Dodatna sredstva produljenja ljudskog života mogla bi biti genetska manipulacija, novi lijekovi, dodatni napredak u medicini i ograničavanje unosa kalorija tj. optimizacija ljudskoga tijela.
