Veza između zdrave prehrane i kvalitete života u starosti, potvrđuju sve brojnija istraživanja, nerazdvojna je. Znanstvenici su tako nedavno ustanovili da našem zdravlju neće toliko škoditi nezdrava hrana, koliko će ga narušiti izbjegavanje zdravih namirnica. Gotovo svaka bolest može se jednim dijelom prevenirati i kroz hranu. Posebice je to važno i kako bismo regulirali razinu šećera u krvi te tako spriječili vrlo učestali i opasni dijabetes, kao i nagle padove energije između obroka.
Foto: Pixabay
Najveća zabluda je o dijabetesu ne razmišljati ako ga nemamo. U starosti, pojava ove bolesti sve je učestalija, rizik je dvostruko veći pa o njezinom sprječavanju računa moramo voditi na vrijeme. Održavanje zdrave tjelesne težine, vježbanje i izbalansirana prehrana pritom igraju jako važnu ulogu.
Znanstvenici su pronašli i jednu vezu između povećanog inzulina koji tjera šećer iz našeg krvotoka kada ga ima previše, pri čemu se on taloži kao masnoća u ostatku tijela, najčešće na području trbuha. Prevladavajuće mišljenje jest da su glavni uzrok masnoća ugljikohidrati, također odgovorni za masne naslage na trbuhu. Činjenica je da ćemo lakše smršaviti jedući obroke sa smanjenim udjelom ugljikohidrata, kao i da se jednostavni šećeri brzo apsorbiraju i brzo dovode do pojačane gladi, dok se višak taloži na trbuhu.
Kako bi izbjegli te procese, trebali bismo što češće konzumirati tri skupine namirnica koje će nam pomoći očuvati normalnu razinu šećera u krvi, a time i cjelokupno zdravlje.
Hrana bogata vlaknima
Hrana poput hamburgera i slastica doslovno projuri kroz naš probavni sustav podižući razinu šećera u krvi koja potom naglo pada. Kod hrane bogate vlaknima, događa se upravo suprotno te proces probave nakon obroka traje puno dulje. Šećer se za to vrijeme postupno oslobađa u krvotok pa ne dolazi do njegovih naglih oscilacija, objasnila je liječnica Alissa Rumsey za Next Avenue.
Foto: Pixabay
Osim povrća koje je bogato vlaknima, blagotvoran učinak imaju i orašasti plodovi; bademi, lješnjaci, orasi te razne sjemenke koje reguliraju same po sebi šećer u krvi, jer količinom bjelančevina i zdravih masti usporavaju probavni proces.
Hrana bogata vlaknima su i grahorice; grah, leća, slanutak, bob, grašak i ostale.
Cimet
Foto: Pixabay
Prema istraživanju provedenom još 2013. godine, dnevna konzumacija cimeta povezana je s nižom razinom šećera u krvi, ali i kolesterola, kao i smanjivanjem razine lošeg kolesterola te podizanjem onog dobrog kod osoba koje boluju od dijabetesa “tipa dva”. Rumsey navodi da nije posve do kraja jasno kako čitava stvar funkcionira te da je potrebno napraviti dodatna istraživanja. Međutim, posipati jutarnju zobenu kašu ili neki slični doručak s malo cimeta zasigurno ne može škoditi. No, s količinom nipošto ne valja pretjerivati.
Lisnato povrće
Tu zaista pretjerana objašnjenja nisu potrebna, stoga valja “navaliti” na kelj, kupus, blitvu, špinat i ostalo zeleno lisnato povrće. Ono je upravo savršeno u kontroliranju razine šećera u krvi za osobe koje imaju određene bojazni ili žele spriječiti svaki rizik. Tajna je u niskoj razini ugljikohidrata i visokom udjelu vlakna koja su, kako je već gore pojašnjeno, izvrsna za probavu, a samim time i kontrolu nivoa šećera u krvi.
Foto:Pixabay
Dr. Leann Olansky pojasnila je i da sirovo te slabije kuhano povrće dospijeva u donji probavni trakt gdje potiče proizvodnju hormona inkretina koji utječe na smanjenje razine glukoze u krvi.
Što se ne preporuča jesti?
Namirnice koje su svakako loše za razinu glukoze u krvi su rafinirani ugljikohidrati poput peciva, tjestenine, kolača i bijeloga brašna. Drugi na listi su zaslađeni sokovi i pića koje bi trebalo zamijeniti vodom. Treći neprijatelj normalne razine šećera u krvi su rafinirani proizvodi s dodatkom šećera, od voćnih jogurta do slatkiša.
