Tjelesna aktivnost ima direktan utjecaj na psihofizičko zdravlje: Donosimo vam pet načina kako izbjeći sjedenje
Rijetki su oni koji se od malih nogu bave fizičkim aktivnostima ili čak sportom, pa toj navici ostanu dosljedni dokle god je to moguće. Ove osobe imaju znatne psihofizičke dobrobiti. Ne samo da se kod takvih osoba bilježi smanjeni rizik od bolesti, već i bolji san, što direktno utječe na njihovu kvalitetu života. Ako ne znate odakle početi, donosimo vam pet besplatnih načina kako možete svoju fizičku aktivnost podići na višu razinu.
Produženje životnog vijeka kroz aktivnost | Pixabay
Manja količina vremena provedenog u bavljenju tjelesnim aktivnostima kod osoba starijih od 60 godina povezana je s nižom kvalitetom života, pokazalo je istraživanje provedeno na Sveučilištu u Cambridgeu na gotovo 1.500 ispitanika te životne dobi. Taj podatak se odnosi i na povećanu količinu vremena koju provedemo u sjedećem položaju, kao što su gledanje televizije ili čitanje. Upravo to saznanje ukazuje na činjenicu da je potrebno poticati starije osobe da ostanu aktivni, tvrde istraživači.
Aktivnost i smanjeni rizik od bolesti
Poznato je da tjelesna aktivnost, osobito ona umjerenog intenziteta koja ubrzava otkucaje srca, smanjuje rizik od brojnih bolesti, kao što su rak, dijabetes, moždani udar i bolesti srca. Osobe starije životne dobi bi trebale provesti najmanje 150 minuta tjedno baveći se aktivnostima umjerenog intenziteta, preporučuje britanski National Health Service. S druge strane, takva vrsta aktivnosti može se zamijeniti i sa 75 minuta aktivnosti jakog intenziteta na tjednoj razini. Ipak, tu nije kraj jer se starijim osobama također preporučuje prekidanje dugotrajnih razdoblja koje provedu sjedeći. Bilo bi idealno kada bi sjedenje zamijenili laganom aktivnošću kad god je to moguće ili barem stajanjem jer ono ima zdravstvene prednosti za starije ljude.
Tim pod vodstvom istraživača sa Sveučilišta u Cambridgeu ispitivao je razne vrste aktivnosti među 1.433 sudionika u dobi od 60 i više godina koristeći akcelerometre, poznatije kao mjerače ubrzanja. Ispitanici iz Norfolka su bili uključeni u istraživanje Europskog prospektivnog istraživanja raka (EPIC).
Direktan utjecaj na psihofizičko zdravlje
Uz to, istraživački tim je također promatrao kvalitetu života povezanu sa zdravljem i blagostanjem koje se u prvom redu odnosi na bol, sposobnost brige o sebi, tjeskobu, odnosno općenito na raspoloženje. Ispitanici su dobili ocjenu između 0 (najlošija kvaliteta života) i 1 (najbolja) na temelju odgovora. Niži rezultati kvalitete života povezani su s povećanim rizikom od hospitalizacije, lošijim ishodima nakon hospitalizacije i ranom smrću, piše cam.ac.uk.
U prosjeku su sudionici praćeni nešto manje od šest godina kasnije kako bi se uočile promjene u njihovim životnim navikama i kvaliteti života. Rezultati studije objavljeni su u časopisu Health and Quality of Life Outcomes. Šest godina nakon prve procjene, tim istraživača je pratio muškarce i žene koji su se bavili umjerenom ili snažnom tjelesnom aktivnošću 24 minute dnevno. U isto vrijeme, ukupno vrijeme sjedenja na dnevnoj bazi povećalo se u prosjeku za oko 38 minuta za žene i 33 minute za muškarce.
Pojedinci koji su se bavili umjerenom do intenzivnom tjelesnom aktivnošću te su manje vremena provodili sjedeći, imali su bolju kvalitetu života. Jedan sat fizičkih aktivnosti dnevno povezan je s 0,02 višom ocjenom kvalitete života. Šest godina od prve procjene, za svaku minutu dnevno manje umjerene tjelesne aktivnosti ili one snažne, rezultati kvalitete života pali su za 0,03 boda. To znači da bi osoba koja je 15 minuta dnevno manje bila angažirana u takvim aktivnostima imala pad rezultata za 0,45 bodova. Kako aktivnost mijenja kvalitetu života nam je u ovom tekstu rekla umirovljenica Željka.
Sjedenje je novo pušenje
Pojačani sjedilački način života također je povezano s lošijom kvalitetom života. Šest godina nakon prvog mjerenja je zabilježen pad rezultata od 0,012 bodova za svaku dodatnu minutu sjedenja dnevno. To znači da su onima osobama koje su provele dodatnih 15 minuta dnevno u sjedećem položaju, rezultati pali za 0,18 bodova.
Kako bi se ovi rezultati stavili u klinički kontekst, poboljšanje od 0,1 bod u rezultatima kvalitete života je bilo povezano sa 6,9 posto manjom šansom za raniju smrt i 4,2 posto manjim rizikom od hospitalizacije.
– Budite aktivni, i gdje možete, prekidajte vrijeme koje provodite sjedeći. To je doista važno neovisno o životnoj dobi pojedinca. Čini se da je to osobito bitno u kasnijoj životnoj dobi, jer upravo to može dovesti do značajnih poboljšanja vaše kvalitete života te vašeg, kako fizičkog, tako i mentalnog blagostanja, tvrdi doktorica Dharani Yerrakalva s Odsjeka za javno zdravstvo i primarnu njegu na Sveučilištu u Cambridgeu.
Fizička aktivnost kao lijek
Inače, istraživački tim je mjerio tjelesnu aktivnost i sjedenje pa tvrde kako su uvjereni da između njih postoji uzročno-posljedična veza. Jednostavnije rečeno, kvaliteta života se poboljšava jer ljudi ostaju fizički aktivniji, piše cam.ac.uk.
– Postoji nekoliko načina koji dokazuju da povećanje fizičkih aktivnosti može pomoći u poboljšanju kvalitete života. Na primjer, više tjelesne aktivnosti smanjuje bolove pogotovo u zdravstvenim stanjima kao što su osteoartritis. Isto tako, poznato je da veća tjelesna aktivnost osnažuje mišiće što starijim odraslim osobama omogućava samostalnu brigu o sebi samima. Isto tako, depresija i anksioznost povezani su s kvalitetom života te se mogu poboljšati fizičkim aktivnostima i smanjenim vremenom provedenim u sjedećoj poziciji, pojasnila je doktorica Yerrakalva.
Evo kako možete ostati aktivni u starijoj dobi
Ako već neko vrijeme niste bili fizički aktivni ili vam nedostaje ideja kako započeti, na pravom ste mjestu. Donosimo vam pet načina koje će vam pomoću da ostanete tjelesno aktivni u starijoj dobi, a to su:
- Brza dnevna šetnja – idealno oko 20 minuta
- Vrtlarstvo
- Vožnja biciklom
- Ples
- Tenis
Što nam je točno rekao fizioterapeut o bolovima i neaktivnosti možete vidjeti u videu ispod:
