Svjetski je dan moždanog udara: Ne bira vrijeme ni žrtvu, a u Hrvatskoj je lani to bio četvrti uzrok smrti
Moždani udar je nagli neurološki poremećaj moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Sve to vodi do oštećenja dijelova mozga zbog čega pacijentima pate određene funkcije za koje je zahvaćeni dio mozga odgovoran. Prema procjenama, moždani udar doživi 12,2 milijuna ljudi godišnje, a u 2023. godini od moždanog udara umrlo je 3.255 osoba, odnosno 6,3 posto svih umrlih. U dobi do 65 godina od moždanog udara umrle su 283 osobe, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Foto: Unsplash
Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili može biti posljedica puknuća krvne žile u mozgu pri čemu dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara. Važno je prepoznati simptome na vrijeme i reagirati.
Koji su simptomi moždanog udara?
Moždani udar ne bira vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. Doživi ga 12,2 milijuna ljudi godišnje, a 6,5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica. U 2023. godini od moždanog udara umrlo je 3.255 osoba, odnosno 6,3 posto svih umrlih. Od toga je 1.433 umrlih muškarca (5,6 % od svih umrlih muškaraca) i 1.822 umrlih žena U dobi do 65 godina od moždanog udara umrle su 283 osobe.
– Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira, navodi se na stranicama HZJZ-a.
Moždani udar se može prepoznati po nekoliko simptoma koji nastaju naglo i potrebno je reagirati što prije kada se pojave. Što ranije reagiranje na simptome spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka. Tako osoba neće moći govoriti ili će govoriti nepovezano i nerazumljivo, može se pojaviti i paraliza jednog dijela tijela, glavobolja praćena povraćanjem, problemi s vidom ili problemi s hodanjem.
Kako spriječiti pojavu moždanog udara?
Iz HZJZ-a kažu kako se rizik od dobivanja ovog stanja može smanjiti pridržavajući se preporuka:
- Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
- Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
- Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
- Ograničite konzumaciju alkohola.
- Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
- Naučite prepoznati rane simptome moždanog udara i odmah zatražite pomoć.
Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice. One mogu biti kratkoročne ili dugoročne, ovisno o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Istraživanje provedeno na 7.000 pacijenata koji su imali moždani udar i 600.000 zdravih ljudi je pokazalo kako osobe koje imaju krvnu grupu A imaju veću šansu za dobivanjem moždanog udara prije 60. godine života. Osobe s krvnom grupom B su bile u blago povećanom riziku od moždanog udara, dok se pokazalo kako je rizik od moždanog udara najmanji kod osoba s krvnom grupom 0. Više o ovom istraživanju smo pisali ovdje.
