Stručnjakinja nam je otkrila mogu li se alergije dobiti bilo kada u životu i kako se boriti protiv njih
Alergije su problem s kojima se bori velik broj ljudi. Neke osobe alergije imaju od rođenja, dok su ih neki dobili kroz život. Postoje razne vrste alergija, razni simptomi, kao i načini nošenja s njima, a sve nam je ispričala izvanredna profesorica i pročelnica Zavoda za reumatologiju, alergologiju i kliničku imunologiju KBC-a Split, Dijana Perković.
Alergije | foto: Pexels, cottonbro studio
Alergije se mogu javiti bilo kada i izazivati velike probleme u svakodnevnom životu. Trenutno su krenule proljetne alergije s kojima se bore mnogi građani, a stručnjakinja nam je otkrila koliko su česte alergije kod osoba starijih od 65 godina, ali i što treba poduzeti da bi život s alergijama bio što lakši.
Kod starijih je najčešća alergija na pelud
Kako smo saznali, alergije se mogu pojaviti u bilo kojoj dobi, a najčešće se javljaju kod osoba kojima već netko u obitelji ima nekakve alergijske bolesti. Ipak, alergijske reakcije se mogu prvi puta javiti i u starijoj dobi.
– Procjenjuje se kako su 5-10% od ukupnog broja oboljelih od alergijskih bolesti stariji od 65 godina. Početak alergijskih bolesti je nepredvidljiv te često mogu proći i godine od senzibilizacije, odnosno prvog susreta s alergenom, do razvoja simptoma alergije na taj alergen, rekla nam je Dijana Perković.
Što se tiče najčešćih alergena, ovdje spadaju grinje, prašina, peludi stabala trava i korova te dlake životinja. Neki od ovih alergena su cjelogodišnji, dok su neki samo sezonski. Kod namirnica se najviše javljaju alergije na mlijeko, jaja, soju, kikiriki, ribe, školjke i pšenicu.
Izvanredna profesorica Perković nam je rekla kako postoje i razne alergijske bolesti, od kojih se najviše pojavljuju alergijski rinitis, alergijska astma, atopijski dermatitis, alergija na hranu, alergija na lijekove i alergija na ubode insekata, kontaktni alergijski dermatitis i anafilaksija, odnosno životno ugrožavajuća alergijska reakcija koja zahvaća više organskih sustava.
Od svega nabrojanoga se, kako nam je rekla Perković, kod starijih osoba najviše javljaju alergijski rinitis i to na peludi, a kod alergije na hranu se javlja alergija na ribe, školjke, orašide, kikiriki, voće i povrće. Javlja se i alergija na lijekove, ali i alergija na ubode insekata i na lateks.
Proljetne alergije
Proljetne alergije se mogu prepoznati po nekoliko simptoma. Pojavit će se kihanje, začepljeni nos, svrbež nosa, očiju, curenje bistrog, vodenastog sekreta iz nosa i niz ždrijelo čime može doći i do kašlja. Kašalj se može tretirati jednostavnim prirodnim receptom, točnije, čajem od lovora, o kojem smo pisali u ovom tekstu.
– Na peludne alergije (rinitis) treba posumnjati ako se simptomi javljaju svake godine u istom periodu, ako simptomi traju duži period, nisu praćeni povišenom temperaturom, ako u obitelji postoji netko tko ima alergije, objasnila nam je sugovornica i dodala kako je osnova u liječenju proljetnih alergija izbjegavanje alergena.
Ipak, alergen kao što je pelud se nekada i ne može izbjeći pa postoji drugo jednostavno rješenje, a to je praćenje peludne prognoze na kojoj se može vidjeti kada se očekuje pojava određenog alergena kako bi se na vrijeme počela uzimati terapija. Peludnu prognozu možete pratiti ovdje.
– Važno je prije pojave prvih simptome sezonske alergije započeti terapiju na vrijeme. Tome uveliko pomaže praćenje peludne prognoze. Prognoza je korisna zato što nas informira u koje vrijeme se očekuje visoka koncentracija uzročnog alergena. U vrijeme visoke koncentracije alergičari bi trebali izbjegavati boravak u prirodi, što manje boraviti na otvorenom prostoru, kratko provjetravati prostorije, ne sušiti odjeću na otvorenom, nakon boravka na otvorenom po dolasku kući svući i staviti odjeću na pranje, oprati kosu, rekla nam je Perković.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Koji se lijekovi koriste za proljetne alergije?
Osim što sami možete pratiti spomenutu prognozu, postoje i posebnim lijekovi za tretiranje proljetne alergije, a u posljednje vrijeme se koristi i posebna vrsta terapije.
– Proljetne alergije se prvenstveno liječe antihistaminicima, lijekovima koji blokiraju djelovanje ključnog posrednika u alergijskoj reakciji. Osim antihistaminika u liječenju se uobičajeno koriste i lokalni protuupalni pripravci glukokortikoida koji se primjenjuju u obliku spreja, inhalacija i topikalnih krema, objasnila nam je stručnjakinja.
Dodala je i kako se kod najteže alergijske manifestacije, anafilaksije, u liječenju koristi i adrenalin, ali i kako se koristi i imunoterapija.
– Svaki bi bolesnik koji je prethodno imao anafilaksiju trebao uza sebe imati i adrenalinski autoinjektor. U novije vrijeme se sve više u liječenju koristi specifična imunoterapija (hiposenzibilizacija), postupak kojim se bolesnik u postupno rastućim dozama izlaže uzročnom alergenu kako bi na isti razvio toleranciju, kazala nam je Perković.
Kada je alergija opasna?
Dakle, kao prvi korak u borbi s alergijama bi trebalo biti izbjegavanja alergena, ako je to moguće. Ako nije, može se smanjiti koncentracija istog na razne načine. Kako savjetuje Perković, trebali bi koristiti hipoalergijske jastuke i madrace, redovito usisavati, brisati prašinu, ukloniti iz svoje sobe ili doma tepihe, zavjese, knjige i druge predmete na kojima se skuplja prašina. Drugi savjet je praćenje peludne prognoze, a na kraju će pomoći lijekovi koje daje liječnik.
Ipak, treba prepoznati reakcije tijela i kod reakcije koju izaziva anafilaksija, potrebno je potražiti neodgodivu liječničku pomoć.
– Stoga sve osobe kod kojih se pojavi oticanje kapaka, lica, jezika, gušenje, otežano disanje, neprekidan kašalj, povraćanje, aritmije, nesvjestica trebaju se odmah javiti u najbližu hitnu službu. Jednako tako, sama sumnja na alergijsku bolest je dovoljan razlog da se pacijent javi nadležnom liječniku koji će ga tada ovisno o procijeni uputiti na daljnju alergološku obradu, rekla nam je na kraju Dijana Perković.
