Stručnjaci upozoravaju: Štednjaci za plin mogu biti opasni za zdravlje
Plinski štednjaci u kuhinji imaju prednosti, ali sve se više govori o njihovim nedostacima. Istraživači sa Stanforda upozoravaju da je dušikov dioksid koji se proizvodi prilikom kuhanja na plin štetan za ljude. Njegovo zagađenje nije ograničeno samo na kuhinju, nego i na ostale prostorije, zbog čega je, upozoravaju, štetan za cijelu obitelj. Ipak, posljedice se mogu ublažiti redovnim provjetravanjem i korištenjem nape.
Ilustracija Foto: Pixabay
Kuhanje na plin ima niz prednosti, ali u posljednje se vrijeme sve više raspravlja o negativnim aspektima takvog načina pripreme hrane. Štednjaci na plin bit će zabranjeni u većini novih zgrada u New Yorku od 2026. godine. Primarni cilj je smanjenje emisije stakleničkih plinova. Međutim, štednjaci na plin također predstavljaju rizik po zdravlje, pišu istraživači sa Sveučilišta Stanford u časopisu Science Advances.
Razina zagađenosti s NO2 širi se i izvan kuhinje
Posebno dušikov dioksid (NO2) zabrinjava istraživače u najnovijoj publikaciji. Taj spoj nastaje u velikim razmjerima kao nusproizvod procesa sagorijevanja, na primjer u industrijskim postrojenjima, elektranama i sustavima grijanja. Međutim, glavni izvor je cestovni promet, piše DW.com. Dušikov dioksid se također proizvodi prilikom kuhanja na plin, a zagađenje dušikovim dioksidom nije ograničeno samo na kuhinju, upozoravaju istraživači sa Stanforda.
– Nisam očekivao da će razina zagađenosti u spavaćoj sobi premašiti zdravstvene smjernice u roku od sat vremena od korištenja štednjaka na plin, niti da će ostati tako visoka satima nakon što je štednjak isključen, rekao je profesor sa stanfordske Školi održivosti, Rob Jackson kao jedan od vodećih autora studije.
Izloženost štednjacima na plin i propan nije problem samo za kuhare ili osobe koje borave u kuhinji, nego, kaže Jackson, za cijelu obitelj.
Rizik za osobe koje boluju od astme, bronhitisa…
Dušikov dioksid je nadražujući plin koji oštećuje sluznicu u cijelom respiratornom traktu, posebno u bronhijama i plućnim alveolama. Može izazvati poteškoće u disanju, kašalj ili bronhitis. Posljedice uključuju povećanu osjetljivost na respiratorne infekcije ili smanjenu funkciju pluća. U rizičnu skupinu spadaju osobe s respiratornim oboljenjima, astmatičari, pacijenti s kroničnim bronhitisom, srčani bolesnici i djeca čiji razvoj plućne funkcije može biti poremećen.
Autori studije procjenjuju da bi mješavina zagađenja koju emitiraju plinski i propanski štednjaci mogla biti odgovorna za do 200.000 trenutnih slučajeva astme kod djece širom SAD-a. Prema istraživačima, četvrtina se može pripisati samo dušikovom dioksidu. Pored toga, procjenjuju da se 19.000 smrtnih slučajeva godišnje može povezati s dugotrajnom izloženošću zagađenju NO2 u domaćinstvu. Usporedbe radi, ovo predstavlja 40 posto smrtnih slučajeva povezanih s pasivnim pušenjem u Sjedinjenim Državama svake godine.
Provjetravanje i korištenje nape kao rješenje
Istraživački tim također naglašava da je ovo samo procjena, jer ne uzima u obzir ponovljeno izlaganje izuzetno visokim razinama NO2 u kratkim naletima, kao što su oni koji se nalaze u domaćinstvima sa štednjacima na plin. Osim toga, izračun se temelji na prethodnim studijama o utjecaju dušikovog dioksida na zdravlje na otvorenom, gdje su prisutni i drugi zagađivači iz vozila ili elektrana.
Istraživači sa Stanforda preporučuju redovno provjetravanje, čime se smanjuje razina zagađenja, kao i korištenje nape ako je dostupna.
