Stariji ljudi koji osjećaju da im život nema smisla, mogu biti pod rizikom od gubitka pamćenja
Stariji ljudi koji osjećaju da njihov život nema smisla mogu biti pod većim rizikom od gubitka pamćenja i problema s razmišljanjem, otkriva nova studija. Istraživači su pratili oko 900 starijih osoba kroz 14 godina i ustanovili da su oni s nižom razinom životne svrhe skloniji razvoju blagih kognitivnih oštećenja i demencije.
Ilustracija: Rawpixel
Nova studija otkriva da stariji ljudi koji smatraju da njihov život nema smisla mogu biti skloniji gubitku pamćenja i problemima s razmišljanjem kako stare. Ova istraživanja nadovezuju se na sve veći broj dokaza koji povezuju psihološku dobrobit sa zdravim starenjem.
Kako prenosi The Telegraph, studija, objavljena inače u stručnom časopisu Journal of Neurology, Neurosurgery and Psychiatry, analizirala je dugoročne podatke o stotinama starijih osoba u Illinoisu, u SAD-u. Praćeno je oko 900 ljudi tijekom prosječno 14 godina kako bi se procijenilo jesu li razvili blago kognitivno oštećenje ili demenciju. Prikupljale su se informacije o životnoj svrsi, odnosima s drugima, osobnom rastu, samoprihvaćanju i slično.
Tijekom praćenja, kod 29 posto ispitanika dijagnosticirano je blago kognitivno oštećenje, odnosno slabije pamćenje i razmišljanje, dok je 34 posto njih kasnije razvilo demenciju. Istraživači su otkrili da su osobe s blagim kognitivnim oštećenjem doživjele brži pad psihološke dobrobiti u usporedbi s onima koji su bili ‘kognitivno netaknuti’.
Promatrajući različite elemente psihološke dobrobiti, istraživači su otkrili da je kod ljudi koji su razvili blago kognitivno oštećenje (MCI) utvrđeno da nemaju svrhu u životu otprilike tri godine prije dijagnoze. Uz to, imali su niže razine osobnog rasta oko šest godine prije dijagnoze.
– Psihološka dobrobit, posebice životna svrha i osobni rast, postala je značajno niže prije dijagnoze MCI. Smanjena psihološka dobrobit može poslužiti kao prediktor za oslabljenu kognitivnu funkciju. A postdijagnostička psihološka podrška trebala bi biti planirana za osobe s dijagnozom dementnih poremećaja, rekli su istraživači.
Podsjetimo, jedan od simptoma demencije mogu biti i vizualne poteškoće. Ovo stanje se negativno odražava na dijelove mozga koji su zaduženi za obradu vizualnih podražaja koji započinju u očima. Za rano dijagnosticiranje i praćenje progresa demencije iznimno su korisni testovi vida. Više o tome pisali smo ovdje.
