Selo ili grad? Novo istraživanje otkrilo gdje se ljudi najviše debljaju
Svjetska populacija sve je starija, ali i deblja. Višak kilograma opasno je stanje po kardiovaskularni sustav starijih osoba, a uz nekretanje i pušenje može biti okidač ozbiljnih bolesti poput srčanog i moždanog udara. Ljudi danas u prosjeku imaju pet do šest kilograma više nego prije 30 godina. Najnovije istraživanje utvrdilo je i vezu između debljanja i prebivališta. U odnosu sela i grada, jedna lokacija znatno više pogoduje pretilosti.
Foto: Pixabay
Nedavno objavljeno istraživanje Imperial Collegea iz Londona obuhvaća podatke o tjelesnoj visini i masi više od 112 milijuna odraslih osoba iz urbanih i ruralnih područja 200 zemalja između 1985. i 2017. godine.
Studija je pokazala kako je na globalnoj razini, u razdoblju od 1985. to 2017. godine zabilježen prosječni porast indeksa tjelesne mase (ITM) od 2,0 kg/m2 u žena i 2,2 kg/m2 u muškaraca, odnosno svaka osoba ima 5-6 kg tjelesne mase više.
Razbijen mit o zdravijem životu na selu
Također, više od polovice globalnog porasta u debljini u ovom razdoblju od 33 godine može se pripisati porastu ITM-a u ruralnim područjima. U nekim zemljama niskog i srednjeg dohotka, ruralna područja pridonosila su 80% od ukupnog porasta ITM-a u ovom razdoblju.
“Istraživački tim utvrdio je da je od 1985. prosječni ITM u ruralnim područjima porastao za 2,1 kg/m2 i u žena i u muškaraca. S druge strane, u gradovima, zabilježen je porast ITM-a od 1,3 kg/m2 u žena i 1,6 kg/m2 u muškaraca” – navodi o rezultatima istraživanja Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Godine 1985., žene i muškarci koji su živjeli u gradovima u preko tri četvrtine zemalja imali su viši ITM od onih koji su živjeli u ruralnim područjima. S vremenom, razlika u ruralnom i urbanom ITM-u u velikom broju zemalja se smanjila ili čak promijenila smjer.
Isto tako, u skupini zemalja s visokim dohotkom, studija ukazuje na porast ideksa tjelesne mase u ruralnim područjima od 1985. godine, posebno u žena. Stručnjaci smatraju da razlog tome može biti povezan s nedostacima života izvan gradova: niži dohodak i razina obrazovanja, ograničena dostupnost i više cijene pravilnih prehrambenih namirnica te manje sportskih i rekreacijskih ustanova.
I u Hrvatskoj veća vjerojatnost za debljinu na selu
“Rasprave u javnozdravstvenom sektoru često su usmjerene na negativne strane života u gradovima… Zapravo, gradovi pružaju brojne mogućnosti za kvalitetniju prehranu, više tjelesne aktivnosti i općenito bolje zdravlje. Te resurse teže je pronaći u ruralnim sredinama.” – navodi profesor Majid Ezzati sa Škole javnog zdravstva Imperial Collegea iz Londona.
U posljednje 33 godine, ruralna područja u zemljama s nižim i srednjim dohotkom doživjela su porast dohotka, unaprjeđenje infrastruktura, razvoj mehanizacije poljoprivrede i povećanje broja automobila, što dovodi do povećanja veće koristi za zdravlje, ali i do smanjenja potrošnje energije i veće potrošnje procesuiranih prehrambenih proizvoda i proizvoda niže kvalitete uslijed nedostatka adekvatne zakonske regulative. Svi ovi čimbenici pridonose bržem porastu ITM-a u ruralnim područjima.
U izradu studije uključena je mreža s više od 1.000 stručnjaka diljem svijeta, među kojima je i doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović, djelatnica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
„U Hrvatskoj je vjerojatnost za debljinu u ruralnoj sredini u usporedbi s urbanom veća za 44% u muškaraca, a u žena za 40%” – zaključuje Musić Milanović.
