Šećerna bolest: Rizike od bolesti je moguće i spriječiti, no većina ljudi zanemaruje ove simptome
Procjenjuje se kako u Hrvatskoj od dijabetesa boluje oko pola milijuna ljudi. Koliki je to javno-zdravstveni problem govori i činjenica da u svijetu svakih pet sekundi od ove bolesti jedna osoba umre. S tim u vidu ovog je vikenda obilježen Hrvatski dan šećerne bolesti. Pošto je važno spriječiti, a ne liječiti, bitno je obratiti pažnju na simptome, ali i procijeniti rizik, što je moguće na jednostavan način.
Ilustracija: Unsplash
Drugi put zaredom, 14. svibnja je obilježen kao Hrvatski dan šećerne bolesti. Oni koji su se u subotu zatekli u zagrebačkom parku Maksimir, mogli su izmjeriti tlak i razinu šećera u krvi, ali i poslušati zanimljiva predavanja i savjete kako spriječiti i kako se nositi s ovom bolešću.
Hrvatski je sabor prošle godine na inicijativu Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, s ciljem jačanja svijesti i provođenja prevencije te unaprjeđenja kvalitete zdravstvene zaštite oboljelih od dijabetesa, ustanovio Hrvatski dan šećerne bolesti.
Javno-zdravstveni problem
Razloga za to ima mnogo. Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću, 2021. godine registrirano je 327.785 osoba s dijabetesom, a procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih veći od pola milijuna. U svijetu je, pak, od šećerne bolesti oboljelo oko 537 milijuna ljudi u dobi između 20 i 79 godina.
Procjenjuje se da će taj broj oboljelih do 2030. godine porasti na 784 milijuna. Naime, gotovo svaka druga osoba ne zna da je oboljela od dijabetesa. Još 541 milijun ljudi ima preddijabetes, odnosno poremećaj podnošenja glukoze. Koliko je dijabetes veliki javno-zdravstveni problem, govori i podatak da svakih pet sekundi od šećerne bolesti u svijetu umre jedna osoba. Gotovo polovina umrlih je mlađa od 60 godina.
Većina oboljelih boluje od dijabetesa tipa dva koji se u 80 posto slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika, a budući da svaka druga oboljela osoba nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, važno je podići svijest o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima koje je ključno rano otkriti ili prepoznati na vrijeme. Kako se nositi sa šećernom bolešću opisala nam je umirovljenica Goga, a njena iskustva i savjete možete pročitati u ovom tekstu.
Neke stvari se mogu promijeniti
Tako iz HZJZ-a upozoravaju da su rizični čimbenici koji se ne mogu promijeniti, a povećavaju mogućnost pojave dijabetesa tipa dva dob iznad 45 godina, srodstvo s osobom koja je oboljela od dijabetesa tipa dva, sindrom policističnih jajnika i gestacijski dijabetes u trudnoći. Na prekomjernu težinu, pretilost, nezdravu prehranu, pušenje i smanjenu tjelesnu aktivnost ipak možemo utjecati. Rizik možete procijeniti i sami, pomoću obrasca na poveznici.
Pritom je važno prepoznati simptome koji bi mogli značiti pojavu dijabetesa, odnosno povišenih razina šećera u krvi. To su pojačana glad i žeđ, učestalo mokrenje, umor, zamućen vid, usporeno zacjeljivanje rana, smanjenje osjeta te trncima u šakama i stopalima.
Dijabetičari bi, pak, trebali redovito ići na liječničke kontrole, čak i ako se osjećaju dobro. Kasnije komplikacije se razvijaju bez vidljivih simptoma u početku, stoga ih je važno otkriti na vrijeme kako bi se njihov razvoj usporio ili zaustavio. Osim specifičnih kontrola, važno je obaviti i godišnju dijabetičku kontrolu o kojoj možete čitati ovdje.
