Riješite Amslerov test i na vrijeme otkrijte imate li problema s vidom
Svjetski dan vida obilježava se danas kako bi se, svake godine drugog četvrtka u listopadu, skrenula pozornost i podigla svijest javnosti o rastućem problemu sljepoće i oštećenja vida u svijetu. Jedan od vodećih uzroka teškog i nepovratnog gubitka vida kod osoba starijih od 60 godina je senilna makularna degeneracija. Kako bi se ona spriječila, važno je na vrijeme uočiti rane simptome, u čemu vam može pomoći i jednostavan Amslerov test.
Foto: Rawpixel
Danas obilježavamo Svjetski dan vida. Svake godine tako se drugog četvrtka u listopadu podiže svijest o rastućem problemu sljepoće i oštećenja vida. Kod osoba starijih od 60 godina, gubitak vida može uzrokovati senilna makularna degeneracija. Nju je moguće spriječiti uočavanjem ranih simptoma koji se mogu provjeriti kratkim i brzim Amslerovim testom.
Amslerova mreža koristi se u otkrivanju problema s vidom koji proizlaze iz oštećenja makule ili vidnog živca, a koji je neophodan za rano uočavanje promjena vida i može pomoći u njegovom očuvanju.
Čak 80 posto svih oštećenja vida moguće spriječiti
Test se rješava tako da mrežu udaljite na uobičajenu udaljenost za čitanje, otprilike 30 centimetara. Prekrijte jedno oko i usredotočite se na crnu točku u sredini. Ako nosite naočale ili leće, nosite ih i za vrijeme testa. Ponovite sve s drugim okom. Ukoliko vidite iskrivljene, zakrivljene ili mutne linije, ako one djeluju isprekidano ili ih uopće nema, obratite se oftalmologu.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, najmanje 2,2 milijarde ljudi u svijetu ima oštećenje vida, a od toga najmanje 1 milijarda ima oštećenje vida koje je moglo biti spriječeno pravovremenom dijagnostikom ili se tek treba liječiti. Također, zabrinjavajući je podatak i kako je čak 80 posto svih oštećenja vida moguće prevenirati ili liječiti.
Životna dob kao najveći faktor rizika
Svjetska zdravstvena organizacija predviđa kako će se globalna potreba za liječenjem oka i očnih stanja i bolesti drastično povećati u narednim desetljećima i to primarno zbog rasta broja stanovništva, starenja populacije i promjena u načinu života, a upravo će to predstavljati značajan izazov za zdravstvene sustave u budućnosti.
„Senilna makularna degeneracija uzrokovana je propadanjem središnjeg dijela mrežnice, unutarnjeg stražnjeg očnog sloja koji bilježi slike koje vidimo i šalje ih kroz optički živac od oka do mozga. Središnji dio mrežnice, poznat kao makula, odgovoran je za centralni vid u oku i on kontrolira našu sposobnost čitanja, vožnje automobilom, prepoznavanja lica ili boja i detaljnog pregledavanja predmeta. Zdrava makula u središtu vidnog polja prikuplja vrlo detaljne slike i šalje ih optičkim živcem u mozak, gdje zapravo nastaje vid. Kod oštećenja makule, slike se ne primaju ispravno. U ranim fazama, degeneracija makule ne utječe na vid. Kasnije, ako bolest napreduje, ljudi imaju iskrivljen ili zamagljen vid, a ako se stanje nastavi pogoršavati, središnji vid može biti potpuno izgubljen.“ – rekao je prof. dr. sc. Tomislav Jukić, specijalist oftamolog.
Rizik se povećava starenjem, i to već od 55 godina, a uz dob, neki od čimbenika rizika su genetika, prehrana, prekomjerno izlaganje sunčevoj svjetlosti i pušenje.
