Rezultati velike ankete liječnika: Nedostaje 250 liječnika, a postoje i mnogi drugi problemi
Hrvatska liječnička komora je jučer predstavila drugi dio anketnog istraživanja ‘Studija hrvatskog liječništva 2022.’ Otkriveno je koliko vremena liječnici imaju za pacijente, ali i koliko liječnika nedostaje u kojem segmentu. Zapravo su na jednom mjestu prikazani svi segmenti zdravstva koji ne funkcioniraju kako treba.
Foto: Unsplash
Rezultati ankete o liječništvu pokazuju kako stanje u zdravstvu nije nimalo dobro. Sada se samo potvrdilo ono što se već znalo od ranije. Ispitani su liječnici u četiri kategorije, specijalisti, specijalizanti, primarna zdravstvena zaštita i ostali. Upitnik je sadržavao 100 pitanja u četiri modula, a otkriveno je puno toga.
Liječnici imaju premalo vremena za preglede
Voditelj projekta u Komori, Ivan Raguž je rekao kako rezultati zapravo nisu nikakvo iznenađenje.
– Ovi rezultati nikoga nisu iznenadili. Rezultati su proizašli iz velikog anketnog istraživanja Studija hrvatskog liječništva 2022. koje je Hrvatska liječnička komora provela tijekom svibnja i lipnja prošle godine, rekao je Raguž.
Obiteljski liječnici su otkrili da za pregled jednog pacijenta imaju samo 10 minuta, umjesto 15 do 20 minuta koliko bi zapravo trebali imati za prvi pregled. Ginekolozi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti imaju u prosjeku 15 minuta za pregled, a trebali bi imati pola sata. Problem je i manjak vremena za konzultacije. Broj obiteljskih liječnika i pedijatara iznimno je nezadovoljnih vremenom za pacijente kreće se oko 80%, dok je kod ginekologa taj broj na oko 60%.
Trajanje pregleda | foto: Hrvatska liječnička komora
Previše papirologije
Drugi problem je i administracija. Točnije, previše administrativnog posla, na što su već ranije liječnici upozoravali, a o čemu možete pročitati i ovdje.
– Jedan od većih problema su različita obećanja zdravstvene administracije o rasterećenju koja nikada, ali baš nikada ta ista administracija ili ministar ne ispune“, ističe zamjenica predsjednika HLK-a dr. Vikica Krolo.
Navodi se i kako je čak 92 posto liječnika koji rade u privatnim ordinacijama nezadovoljno odnosnom s HZZO-om.
Nedostatak liječnika
Kao što smo već pisali, veliki problem u zdravstvu je i nedostatak liječnika. Točnije, u Hrvatskoj nedostaje 257 obiteljskih liječnika. Najviše liječnika nedostaje u Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Nedostaje i ginekologa, točnije njih nedostaje 110. Alarmantna je situacija s primarnim pedijatrima kojih u primarnoj zaštiti nedostaje 90.
Osim toga, problem je i što veliki broj liječnika u mirovini.
– Kad se uzme u obzir da u primarnoj pedijatriji već sada nedostaje 90 nositelja timova, da je od 236 zaposlenih specijalista pedijatrije njih 84 starije od 60 godina, a čak 30 starijih od 65 godina s ostvarenim uvjetima za mirovinu, te da pedijatriju za PZZ trenutno specijalizira tek 87 liječnika, jasno je da ova situacija, bez dubinskih promjena, vodi daljnjem urušavanju pedijatrijske zdravstvene skrbi za djecu, istaknula je specijalistica pedijatrije Ilonka Artuković.
Kako je rekla predsjednica Koordinacije liječnika obiteljske medicine (KoHOM), Nataša Ban Toskić 771 liječnik stariji je od 60 godina, a prema njoj ćemo u idućih pet godina ostati bez 30 posto liječnika. Više možete pročitati u ovom tekstu.
Ne koristi se godišnji odmor
Anketa je pokazala i kako su neki liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nezadovoljni uvjetima rada, ali i medicinskom opremom. Osim toga, problem su i godišnji odmori u privatnim ordinacijama gdje je teško organizirati zamjenu pa mnogi liječnici rijetko iskoriste cijeli godišnji odmor. Točnije, njih 58 posto. Neki liječnici rade i u svoje slobodno vrijeme kako bi dovršili posao.
Svoje iskustvo s rijetkim uzimanjem bolovanja je podijelio i liječnik obiteljske medicine Leonardo Bressan iz Koordinacije obiteljske medicine na svojem Facebook profilu, a dodao je i kako će dobiti manje novca jer je previše radi.
– Kako se može osjećati liječnik koji cijeli svoj radni vijek u korist svih, zapostavlja svoje potrebe, potrebe svoje obitelji, koji u preko 35 godina rada izdrži raditi i kada je bolestan, bez da se kome žali (istina, poklekne triput po jedan dan bolovanja – u karijeri ukupno čak 72 sata bolovanja?), a istovremeno riskirajući svoju budućnost odrađujući neviđeni broj dijagnostičkih i terapijskih odluka na dnevnoj bazi, a u ono malo slobodnog vremena koje mu preostaje, pripremajući prijedloge za centralnu zdravstvenu vlast kako poboljšati funkcioniranje sustava i time olakšati svima korištenje i ostvarivanje zajamčenih prava iz zdravstvenog osiguranja, uporno i iznova kroz više od dva desetljeća?
I kako se može onda osjećati kada mu ta ista zdravstvena administracija dade do znanja da sve što radi ne cijeni ni pišljiva boba?, napisao je u statusu kao reakcija na dopis koji je dobio od HZZO, a u kojem se navodi da neće biti plaćen jer je radio – previše.
Upravo zbog tolikog nezadovoljstva liječnici su najavili prosvjed na Markovom trgu 18. ožujka, o čemu smo pisali ovdje.
