Zdrav čovjek ima tisuću želja, a bolestan samo jednu, kaže Čehov. Mudra izreka tim više potvrđuje važnost primarne zdravstvene zaštite koja se diljem Hrvatske provodi u 50-ak središnjih domova zdravlja. Koliko je njihova praksa učinkovita osjetili su mnogi na vlastitoj koži, a kakva ih budućnost čeka tiče se svih nas, najviše starijih sugrađana koji o obiteljskim liječnicima učestalo ovise.
Izvor: Pixabay
Domovi zdravlja diljem Hrvatske suočavaju se sa sve većim gubitkom prihoda i velikim brojem pacijenata, uslijed čega su liječnici primarne zdravstvene zaštite izloženi svakodnevnom pritisku, a posljedica je sve ugroženiji zdravstveni standard Hrvata. Također, najavljena reforma zdravstva uključuje „privatizaciju“ odnosno prelaženje dijela ordinacija u privatnu praksu pa se tako predviđa da će čak 30 posto njih, koji trenutno posluju u sklopu domova zdravlja, poći tim putem.
Veliki izazovi
O nedostacima domova zdravlja govori dosta činjenica, od koji su dugovi, neprikladna opremljenost i sporost u obradi pacijenata i administraciji tek neki. Pred državom, ali i županijama kao njihovim upravljačima, veliki je stoga izazov, posebice na otocima i u ruralnim krajevima gdje liječnici primarne zaštite doslovno život znače.
A ono što pacijenti trenutno najviše zamjeraju postojećem sustavu gužve su i – beskrajna čekanja. Sjedenje satima ispred vrata ordinacije s još desetak bolesnih pacijenata, samo kako biste izvadili uputnicu, dobili recept ili obavili pregled najteže pada starijim sugrađanima.
„Imam problema s tlakom, pijem lijekove za srce i često moram na preglede i kontrole. Kod moje doktorice prvo nije bilo naručivanja pa nisu svi ni stizali na red, nakon toga je ono uvedeno, ali se vrijeme pomicalo kako dan odmiče pa ne bi stigli na red primjerice u 9 ujutro, nego sat-dva kasnije, a sada su uvedeni brojevi. Dođete, uzmete broj i čekate. To je dobro za one koji stanuju blizu pa mogu pokupiti broj i vratiti se kasnije, ovisno o procjeni koliko bi ljudi moglo biti ispred. Također, uvedena je i kutijica u koju se mogu ubaciti popisi s potrebnim lijekovima, što je korisno za nas kronične bolesnike. Ipak, praktičnije bi mi bilo nazvati telefonom, ali na njega se medicinska sestra gotovo nikada ne javlja jer je prevelika gužva. Kako god oni to pokušavali urediti, sve se svodi na to da morate dolaziti i čekati. Nije baš ni dobro biti izložen svim tim virusima, pogotovo sada u vrijeme sezonskih prehlada i gripa. Posebno je nezgodno u vrijeme godišnjih odmora kada jedan liječnik preuzme čitav posao, a ambulanta je otvorena u samo jednoj smjeni“ – požalila nam se 72-godišnja umirovljenica Ana Harčević.
Dodatne usluge?
Podsjetimo, od 2012. liječnici obiteljske medicine samo jedan dio usluga obavljali su besplatno, a koncesionari su dobar dio usluga naplaćivali, što se promijenilo naredne godine kada je HZZO preuzeo plaćanje dodatnih usluga. Nova reforma bi uz to u domove zdravlja uvela dodatne specijalističke usluge koje bi trebale također biti besplatne. Time bi se trebale rasteretiti bolnice u koje su građani sada primorani ići i za vid, kožne bolesti, neurološke smetnje i slično. Kako će se sve te navedene promjene odraziti na same pacijente, čiji je skepticizam posve opravdan, ostaje tek vidjeti.
