Ravnateljica Doma za starije osobe objasnila razliku između samoće i usamljenosti
Ravnateljica Doma za starije osobe Sveta Ana, Karolina Martinuš je na konferenciji ‘Sprečavanje usamljenosti u trećoj životnoj dobi’ rekla kako je samoća stanje samovanja bez osjećaja usamljenosti, dok je usamljenost subjektivni osjećaj. Konferencija je održana u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu, a pokazalo se na koje su se sve načine umirovljenici uključili u društvo u sklopu provedbe projekta „Aktivni, kreativni, uključeni, sretni – AKUS“. Ovaj projekt je financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda, a trajao je dvije godine.
konferencija Sprečavanje usamljenosti u trećoj životnoj dobi | foto: Press
Na konferenciji su bila četiri stručna izlaganja, a predstavljen je i sam projekt AKUS. Konferenciju je organizirao Hrvatski Crveni križ, Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb i Dom za starije osobe Sveta Ana Zagreb. Svrha završne konferencije projekta je bila podijeliti iskustva, primjere dobre prakse i izazove sprječavanja usamljenosti u trećoj životnoj dobi.
Umirovljenici najzadovoljniji odnosima s bližnjima
Cilj projekta je podizanje svijesti o aktivnom starenju kroz projektne aktivnosti kao što su zdravstveno savjetovalište, tečajevi stranih jezika, sport i rekreacija, radionica maketarstva i radionica keramike. Ovime se pokušalo povećati kvalitetu života treće životne dobi. Pod treću životnu dob se misli na umirovljenike između 65 i 80 godina starosti.
Rezultati istraživanja o kvaliteti života umirovljenika Instituta Ivo Pilar pokazali su kako su umirovljenici najzadovoljniji odnosima s bližnjima, a najmanje su zadovoljni životnim standardima. Upravo zato i postoje ovakvi projekti koji im omogućavaju da se uključe u razne aktivnosti. Više o tome možete pročitati ovdje.
– U skupini treće životne dobi ljudi se često susreću s raznim stereotipima. Događaju se razne socijalne, društvene i emocionalne promjene te raste usamljenost. Usamljenost kod ove dobne skupine može imati negativne posljedice za zdravlje, rekla je izv. prof. Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta, dr. sc. Andrea Vranić.
Dodala je i kako usamljenost može dovesti do porasta depresije, anksioznosti, nižeg imunološkog sustava te kako je važno prepoznati usamljenost i spriječiti je na vrijeme. Također, kulturalne aktivnosti, kao što su odlasci u muzeje i kazališta, će bitno smanjiti osjećaj usamljenosti.
AKUS u praksi
Ravnateljica Doma za starije osobe Sveta Ana iz Zagreba, Karolina Martinuš, rekla je kako treba razlikovati pojmove usamljenost i samoća.
– Samoća je stanje samovanja bez osjećaja usamljenosti. Samoća u starosti je blagoslov. Usamljenost je subjektivni osjećaj nedostatak socijalnih odnosa. Termini su slični, ali bitno različiti, rekla je Martinuš.
Dala je i savjete kako se usamljenost može prevenirati. Tako je potrebno poraditi na boljim odnosima s drugima, podijeliti emocije, ispuniti prostor zvukom, izaći iz stana ili sobe u domu, raditi ono što vas čini sretnima i na kraju, ne manje važno, potražiti pomoć.
Ravnateljica Martinuš je dodala i kako u Domu imaju različite aktivnosti za umirovljenike kao što su radionice, pjevački zbor, vrtlarstvo, a imaju i Svetu Misu svaki dan, društvene igre boćanje i umni trening za koji su umirovljenici posebno zainteresirani.
Pričala je i kako je u Domu izgledalo vrijeme izolacije.
– Korisnici su ovladali tehnologijama i ostali su u kontaktu sa svojim obiteljima. Imali smo i svoj COVID odjel gdje su se družili oboljeli od koronavirusa i nije bilo mjesta usamljenosti, dodala je Martinuš.
Na predavanju o utjecaju pandemije i potresa na kvalitetu života starijih osoba od koordinatorice rada Zaklade Zajednički put, Marine Zeman smo saznali kako zatvaranje i izolacija pojačavaju osjećaj usamljenosti.
Andreja Ninić, voditeljica Odjela za pružatelje socijalnih usluga, ustanove socijalne skrbi i unapređenje kvalitete života starijih osoba u Sektoru za socijalnu zaštitu pri Gradskom uredu za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom predstavila je projekt #Neusamljenosti i obrazložila važnost provedbe preventivnih programa kojima je cilj uključivanje umirovljenika u aktivno starenje.
