Rak prostate ostaje problem i nakon Movembera: Muško zdravlje treba postati cjelogodišnji prioritet
Studeni je iza nas, a s njim i Movember, mjesec posvećen podizanju svijesti o raku prostate i raku testisa. Iako su oni najviše pozicionirani na listi zdravstvenih problema koji pogađaju muškarce, u sklopu Movembera ukazuje se i na poteškoće s mentalnim zdravljem koji dovode i do samoubojstava. Tim povodom brojni muškarci puštaju brkove pa je zato u Hrvatskoj Movember poznat i kao Brkati studeni. Za razliku od raka prostate koji pogađa uglavnom muškarce starije od 60 godina, rak testisa pogađa i mlađe od 50 godina, stoga bi se ovom problemu trebalo pridati više pažnje nego jednom godišnje.
Rak prostate | Foto: Freepik
Svake godine se sve glasnije obilježava Brkati studeni, u svijetu poznatiji kao Movember. Riječ je o pokretu obilježavanja studenoga kao mjeseca zaštite zdravlja muškaraca s fokusom na zdravstvene probleme koji pogađaju muškarce. Rak prostate, rak testisa i mentalno zdravlje neki su od, takozvanih muških zdravstvenih problema. Studeni je završio, ali nažalost, ne i navedeni zdravstveni problemi.
Inicijativom ‘Riješimo muški problem!’ je Health Hub prioritizirao rak prostate kroz studeni. Ipak, ova misija se nastavlja i nakon Brkatog studenog jer zdravlje ne pita za mjesece.
Spas se krije u ranom dijagnosticiranju
Movember je veliki iskorak jer, kako tvrde stručnjaci iz projekta ‘Let’s Talk Prostate Cancer’, muški dio populacije najčešće ne traži pravovremenu pomoć niti otvoreno razgovara o vlastitim zdravstvenim problemima. Samo jedan od pet muškaraca u dobi od 25 do 39 godina se osjeća ugodno dok razgovara o zdravstvenim problemima s obiteljskim liječnikom, prema nedavnom istraživanju provedenom u Danskoj. Unatoč osjećaju nelagode, problem postaje veći i opasniji, jer se neke od bolesti mogu spriječiti i liječiti u ranoj fazi otkrivanja.
Jedna od takvih bolesti je rak prostate koji, uz pomoć ranog dijagnosticiranja i odgovarajućih terapija može imati poboljšane ishode.
Među prvima smo u svijetu
Srećom, Hrvatska je napravila značajan iskorak za budućnost tog problema s Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka prostate. Upravo zbog toga je Hrvatska među prvim državama u Europi i svijetu koja provodi ovaj program.
– Rak prostate najčešća je vrsta karcinoma i uzrok smrti u Hrvatskoj kod muškaraca. Iako prevencijom i modernom medicinom imamo sve preduvjete preokrenuti ovaj negativni trend, nažalost prema posljednjim pokazateljima, kod mnogih bolesnika bolest se dijagnosticira u uznapredovanoj fazi koja onemogućuje povoljne ishode liječenja. Navedeno čini više nego dovoljan motiv ovoj Vladi i zdravstvenoj administraciji da mobilizira sve resurse i krene u ciljanu borbu protiv raka prostate pokretanjem Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka prostate što nas svrstava među prve države u Europi i svijetu koje provode ovaj program. Ovaj značajan pothvat rezultat je Povjerenstva za izradu nacrta Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka prostate, osnovanog još u svibnju ove godine, pod vodstvom akademika Željka Kaštelana, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.
I dalje ima mjesta za napredak
Iako stopa preživljavanja raka prostate varira od države do države, Hrvatska i dalje treba težiti onim zemljama u kojima petogodišnje preživljavanje iznosi 90 posto.
– Stopa petogodišnjeg preživljenja od raka prostate u našoj zemlji je oko 70 posto što je značajno lošije od 90 posto koliki iznosi u mnogim zapadnim zemljama. Već sam naglasio da je jedan od razloga nepostojanje organiziranog probira za rak prostate te posljedično veći postotak bolesnika koji se inicijalno dijagnosticiraju s metastatskom bolešću, pojasnio je specijalist onkologije i radiologije KBC-a Split Tomislav Omrčen.
Poražavajući podaci
Sagledavajući osnovne epidemiološke parametre, Hrvatska je prema Digitalnom atlasu raka prostate među zadnjih 10 zemalja Europske unije po broju građana koji imaju pristup urologu. Poražavajuće je da u prosjeku 34.615 Hrvata ide na jednog urologa, a ništa bolji rezultati nisu ni s radioterapeutima i onkolozima.
– Svakako je jedan od važnih faktora izdvajanje za liječenje, odnosno koliko sredstava se potroši za liječenje po osobi. U 2018. godini izravni trošak od raka u Hrvatskoj je iznosio 61 eura po osobi, što je bilo znatno manje od europskog prosjeka od 154 eura po osobi. Studije su pokazale da one zemlje koje ulažu više u liječenje raka imaju tendenciju postizanja boljih ishoda za pacijente. Postoje razlike u dostupnosti pojedinih opcija liječenja u pojedinim Europskim zemljama. Dostupne su gotovo sve novije opcije liječenja, ali naravno da bi se većim izdvajanjem dodatno poboljšala onkološka skrb za ovu veliku skupinu bolesnika, istaknuo je specijalist onkologije i radioterapije KBC-a Sestre milosrdnice Marin Prpić.
