Rak debelog crijeva: ‘Ljude je užasno strah kolonoskopije, ali je puno bolje puhati na hladno, nego da bude prekasno’
Rak debelog crijeva je po brojkama u Hrvatskoj najčešći novodijagnosticirani rak i to s više od 3.600 novih slučajeva godišnje, a ovo je i drugi najčešći uzrok smrti od raka. Zbog takvih podataka i zbog premalog odaziva na preventivne preglede, od prošle godine je ožujak proglašen Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva u Hrvatskoj. Kako bismo saznali sve o ovoj bolesti, pitali smo specijalisticu kirurške onkologije s Instituta za gastroenterološke tumore, Ivu Kirac o tome kako prepoznati rak debelog crijeva, koji su rizici, ali i što nakon dijagnoze.
rak debelog crijeva | foto: Alicia_Harper, Pixabay/Iva Kirac, privatna arhiva
Osim u Hrvatskoj, rak debelog crijeva uzima mnogo života i u svijetu gdje godišnje oboli više od 1.500.000 ljudi. Iako djeluje kao da nema izlaza, ovaj rak se može vrlo jednostavno tretirati, kada se otkrije na vrijeme. Zato je važno odazvati se na preventivne preglede i reagirati na promjene koje se događaju u probavnom sustavu. Kako bi se povećao broj ovih pregleda, iz Ministarstva zdravstva će pokrenuti program dodatnog poziva na kolonoskopiju.
Kako se otkriva rak debelog crijeva?
Rak debelog crijeva ili kolorektalni karcinom spada u najčešće zloćudne tumore, a najviše se javlja kod osoba starijih od 65 godina. Najvažnije je reagirati odmah kako bi se pronašao na vrijeme, odstranio i omogućio normalan život pacijentu. On se može otkriti na dva načina, koja nam je detaljno objasnila Iva Kirac.
– Kod svih rakova je karakteristično da ih želimo naći prije nego se pojave simptomi. To se radi na dva načina. Jedan su programi proboja za jako učestale karcinome kao što su rak dojke, rak debelog crijeva i rak grlića maternice. Konkretno, za rak debelog crijeva se za osobe starosti između 50 i 74 godine svake dvije godine na kućnu adresu šalje kuverta kojom se osoba pita žele li sudjelovati u proboju, pa kada kažu da, kuverta se vrati nazad s testovima. Trenutno se rade testovi kada se tri dana zaredom uzima stolica i šalje nazad u Hrvatski zavod za javno zdravstvo da se analizira. Ako se pronađu tragovi krvi, oni vas direktno naruče na kolonoskopiju. To je stadij kada mi želimo naći rak jer onda najčešće ili ne nađemo ništa jer je nalaz negativan ili je to početni stadij kada se rak može odstraniti i tako smo izliječili potencijalnu bolest, rekla nam je specijalistica kirurške onkologije.
Dodala je kako je drugi način otkrivanja raka kada je osobi u obitelji netko imao neku tvorevinu pa je potrebno napraviti kolonoskopiju u dogovoru s liječnikom opće prakse ili na vlastitu inicijativu.
Odaziv na preglede je jako slab
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva usvojen je 2007. godine, a cilj je da se rak otkrije na vrijeme. On obuhvaća slanje kuverte s pozivom na preglede na kućnu adresu. Kako je najavljeno na sjednici Sabora, ovo bi se trebalo znatno olakšati i unaprijediti u sklopu nove zdravstvene reforme. Nažalost, odaziv na ove besplatne preglede je jako slab.
– Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo samo se 20 do 25 posto ljudi odazove na preglede, što je jako loše. Slovenija je na primjer na 70 posto, dok je 70 do 75 posto cilj da bi sve imalo smisla. Ljudi koji se odazovu već i imaju neke simptome i u 40 posto slučajeva se ukloni neka tvorba koja može biti preteča raka. Ovo je jako puno pozitivnih slučajeva za program probira, rekla nam je Kirac.
Kako bi se broj pregleda povećao, Ministarstvo zdravstva pokreće i poseban program za preglede u sklopu Nacionalnog programa. Točnije, osobe koje se nisu odazvale na poziv za preglede ili nisu dobile poziv u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, bit će direktno naručene i upućene na kolonoskopiju. Više možete vidjeti ovdje.
Rak debelog crijeva simptomi
Osim već dvije prethodno spomenute mogućnosti otkrivanja raka debelog crijeva, postoji i ona treća, ujedno i najčešći slučaj u Hrvatskoj, a to je pojava simptoma. Simptomi su tako: krv u stolici, promjena frekvencije stolice da bude češća ili rjeđa, a može se promijeniti i konzistencija, da bude tanka, proljevasta ili s čestim zatvorima.
– Karcinom debelog crijeva je relativno spor i simptomi traju i nekoliko mjeseci prije nego što se ljudi jave. Oni grozni simptomi tipa slabost i mršavljenje su već u fazama kada su naše mogućnosti dugoročnog izlječenja relativno iscrpljenje, a i onda se govori o preživljenju jer je sama bolest relativno spora i u svim fazama se da nešto napraviti, čak i u ovoj u kojoj se ne želimo često naći, otkrila nam je Kirac.
Koji su rizici za pojavu raka debelog crijeva?
Baš kao i za svaku bolest i za rak debelog crijeva postoje određene stvari koje mogu utjecati na njegovu pojavu. U prvom redu se radi o hrani koja se konzumira. Kako nam je otkrila specijalistica kirurške onkologije, hrana je odgovorna i do 50 posto, a najopasnija je prečesta konzumacija crvenog mesa koje tijekom probavljanja luči tvari koje iritiraju sluznicu debelog crijeva i mogu isprovocirati nastajanje tumora. Osim toga, opasni su i alkohol, pušenje, prerađena, ali i polugotova i polupripremljena hrana.
S druge strane, saznali smo kako će dobro biti konzumirati više voća i povrća, ali i zobene kaše koja na sebe navlači tekućinu.
– Ove namirnice omogućavaju da je crijevo manje u kontaktu s tvarima koje mogu biti štetne. Upravo zato je fokus na tim namirnicima naspram kruha, mesa koji duže vremena borave u probavnom sustavu i teže se odstrane. Uvijek je bolje birati svježe namirnice, bilo iz trgovine ili s tržnice. Važno je i kretanje, koje bi trebalo biti prirodno, a mi smo to dosta reducirali u zadnjih deset ili 20 godina, rekla je Kirac.
Na prehranu treba paziti i nakon same dijagnoze, a pogotovo za vrijeme trajanja kemoterapije.
Kako izgleda kolonoskopija?
Jedini način odstranjenja raka debelog crijeva je kolonoskopijom. Njome se mogu ukloniti polipi ili preteče raka i uzeti tkivo tvorevine za analizu. Iako nije ugodna pretraga, traje samo deset do 15 minuta i spašava život.
– Ljude je užasno strah kolonoskopije i toga da se nešto nađe, ali puno je bolje da pušemo na hladno i da nađemo nešto u tom stadiju, nego da se dođe do toga da tvorba zatvori debelo crijevo. To ne želimo jer se sve da riješiti na vrijeme, rekla nam je Kirac.
Dodala je i kako prema njezinom iskustvu starije osobe imaju drugačiju percepciju boli i relativno lagano izdrže kolonoskopiju. Osobe koje su jako osjetljive na bol ili iz nekog drugog, opravdanog razloga, ne podnose bol mogu zatražiti i zahvat uz anesteziju.
– Pretraga traje oko 15 minuta, najteži dio je čišćenje koje traje 12 sati prije toga. Popije se preparat koji na sebe navlači vodu i uz to se mora popiti 4 do 5 litara bistre tekućine da se crijevo očisti. Ako ovaj dio ne uspije, onda se mora ponoviti kolonoskopija jer se neće vidjeti sluznica. To je neugodnih 10 do 15 minuta, ali svatko od tih ljudi je doživjelo i neugodnije iskustvo u životu, otkrila nam je sugovornica.
Radionice za onkološke pacijente
Naša sugovornica sudjeluje u Institutu za gastroenterološke tumore, odnosno to je udruga pacijenata i profesionalaca koja je nastala kako bi se promovirao dijalog o malignim bolestima gastrointestinalnog sustava i kako bi se mogle raditi neke stvari koje nisu u standardima. Prostor se nalazi u sklopu Klinike za tumore, a tamo se nalaze i druge udruge u prostoru Lige protiv raka, a u suradnji s njima se održavaju i neke radionice na tjednoj razini.
Kako nam je otkrila Kirac, ponedjeljkom enterostomalni terapeut Ivanka Benčić, koja je inače zadužena za brigu i komplikacije nakon operacije stome, izvan radnog vremena pomaže pacijentima ako im treba neki savjet ili alternativna stoma. U utorak se jednom ili dva puta mjesečno održava radionica sa psihologinjom Ljubicom Uvodić-Vranić o raznim psihološkim aspektima, dok se srijedom svaki drugi tjedan održava radionica Zdravi doručak sa Sandrom Pavić Drašković koja je preživjela karcinom debelog crijeva i koja je prešla na frutarijanstvo. Kroz sat vremena se uz teoriju rade smoothiji pa ljudi isprobavaju, a radionica je interaktivna.
Četvrtkom je radionica Farmakonutricija, odnosno male bočice koje imaju mikronutrijente, dosta kalorija, masti i proteina u malom volumenu i to je dosta teško piti pa smo se dogovorili da bi mogli probati napraviti recepte. Petkom se dobivaju pravni savjeti oko toga na što onkološki pacijenti imaju prava i kako da ostvare prava u HZZO-u ili u bilo kojem drugom aspektu društva. Imamo i povremeno simpozije i okrugle stolove gdje profesionalcima pokušavamo približiti stvari koje nisu direktno vezane uz njihovu struku. Otkrila nam je i kako će se pozabaviti kuharicom s konkretnim receptima i savjetima.
Reagirajte odmah
Za kraj nam je Kirac rekla da je rak debelog crijeva problem koji se može riješiti, ali treba reagirati na vrijeme, odnosno na osjećaj prve promjene, a ne trpjeti i čekati da se one povuku.
– Kada se reagira odmah, rješava se odmah i nije cjeloživotni problem. Pokušavamo ublažiti strah od same dijagnoze. Ovo je rješiva bolest. Da, imate problem, morate promijeniti navike, ali sve se može riješiti.
