Privatizacija obiteljske medicine ići će više na ruku liječnicima, nego pacijentima
Tko će imati prednost prilikom pregleda u privatnim ordinacijama obiteljske medicine – pacijenti HZZO-a ili oni privatni koji plaćaju? Prema novom nacrtu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, jamstva jednakosti za sada – nema.
Hoće li odlazak obiteljskom liječniku biti manje dostupan? Foto: Pixabay
Prema nedavno izrađenom nacrtu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ona primarna bit će gotovo u potpunosti privatizirana, i to na način kako je ranije učinjeno sa stomatološkim ordinacijama, ali i onim ginekološkim. No, što će to značiti za pacijente kojima ovaj temeljni oblik zdravstvene skrbi mora jamčiti dostupnost i kvalitetu u svakom trenutku?
Veća mogućnost zarade
Nedvojbeno je da novi prijedlog ide na ruku liječnicima koji će u takvim ordinacijama, za razliku od dosadašnje prakse, moći raditi do 70. godine, ali i nakon toga zadržati ordinaciju u kojoj će biti uposlen drugi liječnik ili je prodati. Jasno je da u ovakvom modelu leži i veća mogućnost zarade za liječnike koje se na ovaj način nastoji zadržati u Hrvatskoj. Naime, oni će uz pacijente preko HZZO-a imati i one vlastite s plaćanjem. Bura u javnosti stoga ne čudi, jer jedno je kada to rade zubari ili ginekolozi, kojima u prosjeku idemo jednom godišnje, a drugo su obiteljski liječnici opće prakse čije su ordinacije pretrpane.
Ukoliko ovakav prijedlog zakona prođe, najviše će ispaštati domovi zdravlja koji će morati pokrivati ona područja koja liječnicima neće biti privlačna, a najvažnije – mogla bi biti ugrožena dostupnost i pravo na jednakost zdravstvene skrbi na svojoj temeljnoj razini.
Što će biti s otocima i selima?
Protiv ovakvih izmjena pobunila se opravdano i Udruga hrvatskih pacijenata, koja upozorava upravo na problem otoka i sela (s pretežno starijim stanovništvom) gdje će rješavanje primarne zdravstvene zaštite ostati na plećima lokalne samouprave, odnosno domova zdravlja. Isto tako, postavljaju pitanje tko će imati prednost prilikom pregleda u takvim privatnim ordinacijama – pacijenti HZZO-a ili privatni koji plaćaju? Jamstva jednakosti za sada nema. Otvoreno ostaje i što će biti s postojećim prostorima u domovima zdravlja, odnosno hoće li liječnici u njima ostajati i tamo plaćati najamninu ili bježati u potrazi za boljim “uredima”.
Što se dežurstava tiče, zakonodavac predlaže da ona budu subotom od 15 do 20 te nedjeljom i blagdanima od 8 do 20 sati, dok bi ih neki ukinuli i preselili u dnevne bolnice kojima bi se riješio problem poslovanja županijskih bolnica.
Iz svega je zapravo razvidno kako ovakve zakonske izmjene idu na ruku liječnicima, dok je konačni učinak promjena na same pacijente zasad – vrlo neizvjestan.
