Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine: ‘Za pet godina bi mogli ostati bez svojeg liječnika’
Nije tajna da nam nedostaje obiteljskih liječnika, a koliko je situacija alarmantna je još jednom objasnila predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, Nataša Ban Toskić. Rekla je kako je ovo problem zadnjih deset godina, ali i kako će za najkasnije pet godina polovica stanovnika ostati bez obiteljskog liječnika. Još jedan problem je i sve veći broj liječnika koji rade na pola radnog vremena u mirovini.
Problemi u zdravstvu su veliki, a jedan od njih je i nedostatak obiteljskih liječnika. Također, veliki broj liječnika radi i u mirovini i oni zapravo spašavaju sustav, o čemu smo već pisali ovdje. Ovaj se broj svako malo povećava pa tako trenutno radi čak više od ukupno 800 liječnika starijih od 60 godina.
Imamo 25 posto manje liječnika
Trend smanjivanja obiteljskih liječnika traje već deset godina, a ni budućnost nije previše svijetla. Tako Nataša Ban Toskić, predsjednica KOHOM-a predviđa da bi za najkasnije pet godina pola stanovnika moglo ostati bez obiteljskih liječnika, piše n1info.hr. Ovo pokazuju i podaci koji se mogu vidjeti i na stranici Atlas liječništva.
Tako je prosječna dob liječnika obiteljske medicine 51 godina, a treba spomenuti i kako se u lipnju bilježi pad liječnika od 25 posto. Liječnika obiteljske medicine starijih od 65 godina je čak 75 posto, odnosno prema najnovijim podacima se radi o 244 liječnika. Najmanje liječnika je u Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji, gdje ih je samo 30, dok najviše starijih od 60 godina radi u ordinacijama u Zagrebu i u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
‘Ovaj puta smo pred propasti’
– Svaki put kažemo da smo došli do kritične točke, ali smo ovaj puta pred propasti. Od 2.186 liječnika koji trenutno rade u ordinacijama, a moramo napomenuti da 111 ordinacija nema liječnika, više od 800 je starije od 60 godina, a 280 je starije od 65 godina, rekla je Ban Toksić za n1info.hr.
Dodala je kako je problem što mladi liječnici ne žele raditi na ovoj poziciji, spomenula je i previše administracije, ali i kako državni osiguravatelj HZZO ne želi financirati obiteljsku medicinu. Još je jedan problem i ulaganje koja iznosi 2,5 posto i to s kašnjenjem.