Potvrdila znanost: Što smo stariji, to smo zadovoljniji i bolji ljudi!
Lučenje hormona igra iznimno važno ulogu u tomu kako se osjećamo i ponašamo, a znanstvenici su sada došli do jako bitne spoznaje njihova utjecaja kod starijih osoba. Naime, potvrdili su da što smo stariji to imamo više “hormona ljubavi” koji stvara osjećaj zadovoljstva, ali i brige za druge.
Ilustracija: Pixabay
Najnovije znanstveno istraživanje potvrđuje da se lučenje oksitocina, hormona ljubavi, povećava s godinama, navodi znanstveni časopis Frontiers in Behavioral Neuroscience. Osim što ovaj neuroprijenosnik čini da se osjećamo zadovoljnije, čini nas boljima prema drugima, što su zapravo dva međusobno povezana osjećaja.
Lučenje oskitocina povećava se s godinama
Naime, oskitocin je hormon koji ima ključnu ulogu u odnosima između parova te još važnije, brizi majke za dijete te je općenito odgovoran za naše ponašanje prema drugima te osjećaje poput suosjećanja, empatije i slično pa nas u konačnici čini društvenijim bićima, usmjerenima na interakciju s drugima, a ne samo na sebe.
Do rezultata je došla skupina znanstvenika, predvođena neuroekonomistom Paulom Zakom sa Sveučilišta Claremont Graduate, koja je u istraživanju promatrala 103 sudionika u dobi između 18 i 99 godina. Prikazali su im video o dječaku koji se bori s opakom bolešću, što bi moglo potaknuti lučenje oskitocina. Sudionicima su tako vadili krv prije i poslije gledanja videa kako bi im izmjerili razinu ovog hormona, odgovornog za brigu o drugim bićima.
Sudionici istraživanja kod kojih je zamijećeno lučenje najviše oksitocina bili su darežljiviji u donacijama u humanitarne svrhe kada su bili u prilici te su pomagali na razne druge načine, zaključili su istraživači.
“Otkrili smo i da se lučenje oksitocina povećava s godinama te da postoji pozitivna korelacija sa životnim zadovoljstvom” – istaknuli su znanstvenici.
Ipak, nisu sigurni je li oksitocin uzrok ili posljedica
Istraživanjem je tako utvrđeno da stariji ljudi imaju više razine oksitocina, da su općenito spremniji pomoći drugima i da su zadovoljniji od mladih ljudi.
Ipak, nije jasno je li lučenje oksitocina uzrok ili posljedica takvog životnog stava pa su se i sami znanstvenici ogradili istaknuvši kako ne mogu odrediti jasnu uzročno-posljedičnu vezu između oskitocina, društveno korisnog ponašanja i njihovih subjektivnih životnih stavova.
“Vrlo vjerojatno postoje dodatni faktori, osim lučenja oksitocina, koji utječu na činjenicu da ljudi dijele novac drugima, doniraju u humanitarne svrhe, sudjeluju u religijskim aktivnostima i imaju visoku razinu zadovoljstva životom, a koje ne možemo mjeriti i koji bi trebali biti istraženi u budućim istraživanjima” – zaključili su.
