Poražavajući podaci Svjetske zdravstvene organizacije: Stanovništvo stari, a nešto manje od petine se bori s mentalnim problemima
Iako se sve više govori o važnosti mentalnog zdravlja, otprilike 14 posto odraslih osoba u dobi od 60 i više godina živi s mentalnim poremećajem, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Treba imati na umu da se posljednjih godina bilježi sve veći broj starijih osoba. To znači da će do 2030. godine jedna od šest osoba na svijetu imati 60 ili više godina, a usamljenost i društvena izolacija, s kojom se mnogi od njih suočavaju, povećavaju rizik od porasta mentalnih bolesti u toj dobi.
Umirovljenik | Foto: Unsplash / JD Mason
Osobe starije životne dobi doprinose društvu kao članovi obitelji i društva, a mnogi su volonteri i radnici. Dok je većina dobrog zdravlja, mnogi su u opasnosti od razvoja mentalnih bolesti, kao što su depresija i anksiozni poremećaji. Mnogi od njih u toj dobi imaju problema sa smanjenom pokretljivosti, kroničnim bolovima, slabošću, demencijom ili drugim zdravstvenim problemima, za koje im je potreban skrbnica ili skrbnik. Kako ljudi stare, veća je vjerojatnost da će doživjeti nekoliko navedenih zdravstvenih stanja istovremeno.
Činjenica je da svjetsko stanovništvo brzo stari jer, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 2020. godine je čak milijardu ljudi na svijetu imala 60 ili više godina. Ako se taj trend nastavi, ta brojka će do 2030. godine porasti na 1,4 milijarde, što znači da će svaka šesta osoba tada imati 60 ili više godina. Imajući te procjene na umu, do 2050. broj ljudi u dobi od 60 i više godina udvostručit će se i dosegnuti 2,1 milijardu.
Prevalencija starijih osoba
Oko 14 posto osoba u dobi od 60 i više godina pati od mentalnih poremećaja, navodi se na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije. Najčešća mentalna stanja s kojima se bore starije osobe su depresija i anksioznost. Žalosno je da je na globalnoj razini čak četvrtina smrtnih slučajeva osoba starije životne dobi uzrokovana samoubojstvima, prema podacima WHO-ovih globalnih zdravstvenih procjena iz 2019. godine.
I dok se mlađe generacije sve manje srame pričati o važnosti i prevenciji mentalnih bolesti, izgleda kako nema dovoljno sluha za mentalna zdravstvena stanja njihovih živućih predaka. Uz to što se često ne prepoznaju dovoljno prepoznaju, nedovoljno se i liječe.
Rizični faktori
U starijoj životnoj dobi mentalno zdravlje oblikuju društveni odnosi, okolina, učinci ranijih životnih iskustava te specifični stresori povezani s procesom starenja. Neki od njih su izloženost nepovoljnim životnim situacijama i pad funkcionalne sposobnosti koji mogu direktno dovesti do izloženosti stresu.
Veća je vjerojatnost da će osobe te dobi doživjeti teške životne situacije kao što su gubitak bliskih osoba, pad prihoda ili osjećaj nedostatka svrhe zbog odlaska u mirovinu. Unatoč njihovom ogromnom doprinosu društvu, mnogi od njih su podložni ageizmu, što može ozbiljno utjecati na mentalno zdravlje ljudi. Više o pojmu ageizam možete doznati ovdje.
Društvena izolacija i usamljenost pogađaju otprilike četvrtinu osoba starije životne dobi koji su ključni u razvoju nepovoljnih psihičkih stanja. S druge strane, nedovoljno se i spominje zlostavljanje starijih osoba, što uključuje bilo koju vrstu fizičkog, verbalnog, psihičkog, seksualnog ili financijskog zlostavljanja, kao i zanemarivanje. Nevjerojatno je da svaku šestu stariju osobu zlostavljaju upravo njeni skrbnici. Naravno da bilo koji oblik zlostavljanja starijih osoba ima ozbiljne posljedice i može dovesti do depresije i tjeskobe.
Jako se malo govori i educira starije osobe koje se skrbe o svojim bračnim partnerima s kroničnim zdravstvenim problemima, poput demencije. Takva vrsta skrbi može direktno utjecati i na mentalno zdravlje njegovatelja.
Prevencijom do zdravog starenja
Strategija promicanja mentalnog zdravlja i prevencija mentalnih bolesti kod starijih osoba usmjerena je s ciljem omogućavanja zdravog starenja za što je veći mogući broj ljudi. U prvom redu, riječ je o stvaranju okoline i društvenih odnosa koje omogućuju ljudima da rade ono što je presudno za njihovo zdravlje.
Ključne strategije promicanja mentalnog zdravlja su:
- mjere za ublažavanje financijske nesigurnosti,
- programi za omogućavanje sigurnog stanovanja po pristupačnim cijenama, što bi se odnosilo i na javni prijevoz,
- socijalna podrška starijim osobama i njihovim skrbnicima,
- podupiranje zdravog načina života kao što su uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost, prestanak pušenja i konzumacije alkoholnih pića,
- zdravstveno-socijalni programi usmjereni na ranjive skupine kao što su oni koji žive sami ili u udaljenim područjima, s naglaskom na osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.
Liječenje i njega
Kada se postavi pitanje liječenja i njege osoba starije životne dobi, neophodno je brzo prepoznavanje i liječenje stanja mentalnog zdravlja. U slučajevima poput takvih, preporučuje se kombinacija odgovarajućih tretmana namijenjen određenim mentalnim stanjima, te drugi oblici potpore kao što su rješavanje zdravstvenih, osobnih i društvenih potreba pojedinaca.
Nedovoljno pažnje pridaje se demenciji koja u velikoj mjeri utječe na mentalno zdravlje ljudi (jer izaziva simptome psihoze i depresije) zbog čega zahtijeva pristup kvalitetnoj skrbi za mentalno zdravlje.
Pored postojećih mentalnih problema, potrebna je i pravovremena reakcija na zlostavljanje starijih osoba jer se pomoću može stati na kraj razvoju drugih psihičkih stanja. Od neizmjerne važnosti su prijavljivanje zlostavljanja, grupe za samopomoć, telefonske linije za pomoć i hitna skloništa, psiholoških programi za zlostavljače, obuka pružatelja zdravstvenih usluga, kao i razni oblici podrške skrbnicima.
