Parkinsonova bolest: ‘Nitko nema jednak put bolesti, a jako je važno imati pozitivan stav’
Parkinsonova bolest je poremećaj centralnog živčanog sustava, a prati je niz simptoma. Ovo je neurodegenerativna bolest koja je sve češća, a upravo danas se obilježava Svjetski dan Parkinsonove bolesti. Predstojnica Klinike za neurologiju KBC Rijeka i pročelnica Katedre za Neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vladimira Vuletić nam je otkrila kako se ne zna točan broj oboljelih, ali kako se prema prodaji lijekova radi o 16.000 osoba, dok se prema statistika brojka kreće oko 20.000. Saznali smo i kako izgleda život s ovom bolesti, ali i kako se bolest tretira i na što bi trebale paziti osobe nakon što saznaju dijagnozu.
Alzheimerova bolest | Ilustracija: Rawpixel
Parkinsonova bolest se najčešće pojavljuje kod starijih od 60 godina, ima specifične simptome, a postoje i načini kako se najbolje nositi s ovom dijagnozom. Kako bi se dodatno podigla svijest o ovoj bolesti, danas se u Zagrebu na Trgu Petra Preradovića od 11 do 13 sati održao događaj ‘Aktivno protiv Parkinsona.’
Na Cvjetnom trgu predstavnici udruge ‘Parkinson i mi’ podijelili su letke te crvene tulipane. Likovna akademija održala je art radionicu, a psihologinje su radile na mentalnom osnaživanju oboljelih. U plesnom studiju i uz pomoć plesa i vježbi fizioterapeuta prisutni su potaknuti na fizičku aktivnost. Predavanja na ovu temu i promocija knjige počeli su u 13 sati u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
Parkinsonova bolest simptomi
Kako nam je rekla neurologinja Vladimira Vuletić, bolest se može prepoznati po raznim simptomima od kojih je najpoznatiji tremor ruku. Osim toga, može doći do promjene rukopisa, problema s pisanjem, a može doći i do problema sa spavanjem. Jednako tako, pojavit će se i problemi kod obavljanja svakodnevnih aktivnosti, neke će radnje biti usporene, a može se pojaviti i hod sitnim koracima.
Nije neuobičajena i ukočenost mišića, osjećaj da su noge zalijepljene za pod. Iako se čini nespojivo s ovom bolešću, može doći i do oštećenja njuha, problema na licu kao što su smanjenje mimike mišića lica i treptanje, a neki će tiše govoriti, imati zatvor, probleme u posturi tijela, odnosno nagnutost prema naprijed. Mogu se pojaviti i stanja kao što su anksioznost i depresija, kao i promjene raspoloženja.
Može li se ova bolest spriječiti?
Još se ne zna što točno uzrokuje ovu bolest, pa nema ni dokaza o sprječavanju bolesti. Zna se samo da je izaziva niz različitih čimbenika. Život s Parkinsonovom bolešću može biti težak, ali većina ljudi nastavlja voditi aktivan i ispunjen život.
– Kao i u mnogim neurodegenerativnim bolestima, zna se da je bitna kombinacija okolišnih i genetskih čimbenika. Danas se zna da rizik od bolesti povećavaju: dob, oboljeli član obitelji, ruralna sredina, izloženost bunarskoj vodi, pesticidima, virusima, ozljedama glave, ali i introvertiranost, stidljivost, pedantnost, opsesivnost i depresivnost, rekla nam je Vuković.
Dodala je i kako je najvažnije biti pozitivan, imati neku svakodnevnu tjelesnu aktivnost, ali i pravilnu te izbalansiranu prehranu. U ovo također spada izbjegavanje dijeta koje nisu dobre iz više razloga, o čemu nam je ovdje pričala nutricionistkinja Anja Rimac.
‘Dobro je poticati oboljele da ostanu aktivni’
Ipak, kako saznajemo, problemi nastaju kada je bolest uznapredovala pa se javljaju i česti padovi, smetnje, psihički problemi poput psihoze, kao i demencije koja se javlja kod otprilike 40 posto populacije i to kod starijih osoba. Pojavljuje se i depresija koja se javlja i prije motoričkih simptoma i koja je također prisutna kod 40 posto oboljelih. Koliko je depresija opasna i kako je prepoznati možete vidjeti u ovom tekstu.
– Nitko nema jednak put s bolesti. Kod nekih je postepen razvoj simptoma a kod nekih je brži razvoj simptoma. Dobro je poticati oboljele da budu aktivni, da ostanu što duže na poslu, da sudjeluju u fizikalnim terapijama i vježbama i da liječniku spomenu simptome koji ih najviše muče jer ima danas simptomatska terapija koja im olakšava nošenje s bolesti i ublažava simptome u svakoj fazi. Uz to su i udruge bitne jer daju podršku, edukaciju i sl. Svakako i multidisciplinarni timovi, otkrila nam je subspec. neurodegenerativnih bolesti Vuković.
Kako se Parkinsonova bolest tretira?
Danas postoji dosta lijekova koji će ublažiti simptome i omogućiti normalniji život oboljelima. Obično se kreće s jednim lijekom, ovisno o simptomima i broju godina, a kasnije se kombiniraju lijekovi. Kako nam je rekla Vuletić, u uznapredovaloj fazi su dostupne i invazivne metode poput dubinske mozgovne stimulacije.
Uz to, osobi treba i različita vrsta skrbi, od fizikalne terapije, logopeda, nutricionista i radnog terapeuta. Nije zanemariva pomoć i podrška obitelji koja je oboljelima od ove bolesti i najčešći oslonac, ali i koja bi, prema Udruzi, trebala poticati samostalnost oboljeloga. Saznali smo i kako je važno uvijek obratiti pozornost na vlastite misli, ali i potražiti pomoć i podršku bližnjih.
Kako poboljšati život osobe oboljele od Parkinsonove bolesti?
Kada osoba dobije ovu dijagnozu na početku će vjerojatno biti u stanju šoka, a kasnije je važno slijediti nekoliko stvari kako bi lakše živjela s bolesti. Vladimira Vuletić nam je dala nekoliko savjeta za sve koji imaju Parkinsonovu bolest.
Prije svega je važno prihvatiti već spomenutu podršku obitelji i ne izolirati se od svijeta. Isto tako, potrebno se naoružati znanjem o simptomima i znakovima Parkinsonove bolesti i o liječenju, a to znanje onda prenijeti i na sve oko vas.
– Usvojite pozitivan stav . Nada je najjače oružje u nošenju s bolesti. Trudite se da vodite svaki dan sretan i ispunjen život. Briga za vaše mentalno zdravlje i emocionalno blagostanje je vitalni parametar. Budite svjesni vaših promjena raspoloženja, savjetovala je sugovornica.
Od izuzetne je važnosti i uzimati lijekove u točno predviđeno vrijeme, a važno je i promijeniti neke životne navike. Paziti da imate dovoljno sna, da jedete pravilno, ali i da redovito vježbate i da ste aktivni. Nekima će pomoći učlanjenje u neku udrugu radi podrške ili pak volontiranje u Udruzi.
