Pandemijska depresija među starijima ustraje: Simptomi s vremenom postaju sve snažniji
Brojna istraživanja o negativnom utjecaju pandemije na mentalno zdravlje su objavljena i pokazuju kako najgore prolaze stariji koji žive sami. Još jednom istraživanje je potvrdilo da se po tom pitanju unatoč periodima optimizma ništa nije promijenilo u zadnje dvije godine.
Ilustracija: Pixabay
Pandemija je imala velik utjecaj na mentalno zdravlje starijih ljudi, otkrila su ranija brojna istraživanja, a novo istraživanje sa Sveučilišta McMaster potvrdilo je da je najgore starijim ljudima koji su uz pandemiju i usamljeni.
Gotovo polovica (43%) starijih od 50 godina je imalo umjerene ili visoke razine depresivnih simptoma na početku pandemije, a novo istraživanje pokazuje da je, unatoč optimističnijim periodima poput ljeta, taj broj kontinuirano u porastu, piše technologynetworks.com. Istražianje objavljeno u časopisu Nature Aging opisuje kako je osjećaj samoće najznačaniji prethodnik još gorih depresivnih simptoma, uz druge stresne događaje koji se mogu vezati uz pandemiju poput obiteljskih svađa ili odvojenost od obitelji.
Prof. Parminder Raina s McMaster Instituta za istraživanje starenja ističe kako su stariji nerazmjerno pogođeni pandemijom. Grupe poput starijih ljudi koje žive sami, koje su i ranije osjećale da su marginalizirane, su imale negativniji utjecaj na mentalno zdravlje.
“Oni koji su društveno izolirani, slabijeg zdravlja i nižeg socioekonomskog statusa imaju veće šanse od pogoršavanja depresivnih simptoma u usporedbi s razdobljem prije pandemije”, kazao je.
Kod žena su negativni osjećaji još izraženiji. Prema istraživanju, više žena je prijavljivalo da im smeta odsječenost od obitelji u pandemiji:
“Ovi nalazi sugeriraju da negativni utjecaji pandemije na mentalno zdravlje ustraju, dapače, mogu postati još gori kako vrijeme odmiče. Trebaju nam precizne intervencije kako bi adresirali izvore stresa u pandemiji i olakšali njihove utjecaje na mentalno zdravlje starijih ljudi”, kazao je Raina.
