Pandemija je učinila svoje: Očekivani životni vijek u EU pada, imamo podatke za Hrvatsku
Prema podacima Eurostata, očekivani životni vijek pri rođenju u zemljama Europske unije 2021. godine je pao za 0,3 godine u odnosu na 2020. Ista je stvar i s očekivanim životnim vijekom nakon 65. godine. Hrvatska je, prema statističkim pokazateljima, ispod prosjeka te također bilježi pad očekivanog životnog vijeka.
Foto: Unsplash
Očekivani životni vijek u zemljama Europske unije u 2021. godini pao je za 0,3 godine u usporedbi s 2020., prema nedavno objavljenim podacima Eurostata. Uzrok toga je naglo povećanje smrtnosti zbog pandemije koronavirusa. Prije pandemije, očekivani životni vijek iznosio je 81,3 godine, dok je u pandemijskoj 2020. pa na 80,4, a zatim na 80,1 godinu.
Unatoč tome, održala se činjenica da je očekivani životni vijek žena dulji nego kod muškaraca. Tako je očekivani životni vijek žena pri rođenju 82,9, a muškaraca 77,2 godine. U oba spola, životni je vijek u odnosu na 2020. pao za 0,3 godine. Gledajući, pak, podatke od 2002. godine, očekivani životni vijek je u prosjeku porastao za dvije i pol godine, odnosno sa 77,6 na 80,1 godinu. Kod žena povećanje iznosi dvije, a kod muškaraca 2,9 godina.
Najdulji očekivani životni vijek zabilježen je u Španjolskoj (83,3 godine), Švedskoj (83,1 godina), Luksemburgu i Italiji (82,7 godina). Najkraći vijek života zabilježen je u Bugarskoj (71,4 godine), Rumunjskoj (72,8 godina) i Latviji (73,1 godina).
Što se tiče regija, najdugovječniji ljudi žive u Madridu (85,4 godine), u Navarri (84,8 godina) i na Ålandskim otocima (84,6 godina). Najkraći životni vijek zabilježen je u svim regijama Bugarske (od 69,7 do 71,2 godine), zatim u francuskoj regiji Mayotte (71,5 godina) te na sjeveroistoku i jugoistoku Rumunjske 72 i 72,1 godina).
Hrvati ispod prosjeka
Hrvati, prema podacima Eurostata, u prosjeku su 2021. godine imali očekivani životni vijek od 76,7 godina. Očekivani životni vijek žena bio je 79,8, a muškaraca 73,6 godina. U usporedbi s 2020. godinom, očekivani životni vijek Hrvata smanjio se za 1,1 godinu. Isti je pad zabilježen i kod muškaraca i kod žena.
Gledajući po regijama, najdulje se 2021. godine živjelo u Jadranskoj Hrvatskoj (77,9 godina), Gradu Zagrebu (77,8 godina), zatim u Sjevernoj Hrvatskoj (75,8 godina), a potom i u Panonskoj (75,2 godine).
Zanimljivo je vidjeti i podatke o očekivanom životnom vijeku nakon 65. godine. U 2021. prosjek je bio 19,2 godine te je pao za 0,1 godinu u odnosu na 2020. godinu, također zbog posljedica pandemije.
Nakon odlaska u mirovinu u 2021. godini najdulje su živjeli Francuzi i Španjolci (21,4 godine), Šveđani (20,9 godina) te Luksemburžani i Maltežani (20,7 godina). Najkraći očekivani životni vijek nakon mirovine imaju umirovljenici iz Bugarske (13,6 godina), Rumunjske (14,6 godina) i Slovaci (15,4 godine).
Očekivano trajanje života nakon umirovljenja
Procjena je da muški umirovljenici u EU u prosjeku žive 17,3 godine. Prema podacima za 2021. najdulji očekivani životni vijek nakon umirovljenja muškaraca je zabilježen u Švedskoj (19,6 godine), na Malti (19,5 godine) i u Francuskoj, Španjolskoj i Irskoj (19,2 godine). Najkraći očekivani životni vijek imaju umirovljenici u Bugarskoj (11,6 godina), Rumunjskoj (12,5 godina) i Latviji (12,7 godina).
Kod žena, očekivani prosjek životnog vijeka nakon 65. je 20,9 godina, pri čemu žene nakon umirovljenja najdulje žive u Španjolskoj (23,5 godine), Francuskoj (23,3 godine) i u Luksemburgu (22,2 godine). Najkraći očekivani životni vijek nakon umirovljenja žena u 2021. godini je zabilježen u Bugarskoj (15,5 godina), Rumunjskoj (16,4 godine) i Slovačkoj (17,1 godina).
Što se očekivane duljine života nakon 65. godine u Hrvatskoj tiče, prosjek je 2021. godine iznosio 16,3 godine, pri čemu je kod muškaraca očekivani vijek života u mirovini bio 14,4, a kod žena 18,1 godinu. U usporedbi s 2020. godinom, očekivani životni vijek u mirovini je pao za 0,8 godina. Kod muškaraca i kod žena pad iznosi 0,7 godina.
