Otkriće hrvatskih znanstvenica: Našle su jednostavan način kako smanjiti rizik od srčanog udara u menopauzi
Istraživanje provedeno na Medicinskom fakultetu u Splitu o ponašanjima kod žena u menopauzi koja mogu dovesti do srčanog udara, iznjedrilo je zanimljive zaključke. Ovo istraživanje je važno jer su njime utvrđeni načini kako spriječiti srčani udar kod žena u menopauzi. Rezultati su dobiveni slanjem pisama ženama diljem Hrvatske koje su bile podijeljene u tri grupe. One koje su dobile samo jedno pismo, one koje su dobivale pisma svaka dva mjeseca i one koje su u pismu dobile i slikovni prikaz i objašnjenje. Pokazalo se kako su najbolje reagirale i promijenile svoje ponašanje žene koje su dobivale pisma svaka dva mjeseca, a u kojem su bile istaknute jasne upute o promjeni navika, kao i slikovni prikazi.
Ilustracija: Rawpixel
Autorica istraživanja je Slavica Jurić Petričević, dok je mentorica Ana Marušić. Obje su se složile kako je ovo drugačiji pristup jer je istraživanje provedeno samo na ženama u menopauzi, pri čemu je glavnu ulogu imala sama edukacija koja je važna za smanjivanje rizika od dobivanja srčanog udara. Kako se još mogu spriječiti kardiovaskularne bolesti možete pročitati ovdje.
Sudjelovale su žene diljem Hrvatske
Istraživanje je provedeno na više od 200 žena, a koje pripadaju različitim ordinacijama obiteljske medicine, ne samo u Splitu, već diljem Hrvatske, od 1. veljače 2018. godine do 1. rujna 2020. godine. Klinička mjerenja na ženama su napravljena prije samog istraživanja i šest mjeseci poslije, a uključivala su: mjerenje visine, težine, indeksa tjelesne mase, opsega struka i bokova, sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka, ukupnog kolesterola u serumu, lipoproteina visoke gustoće (HDL), lipoproteina niske gustoće (LDL) kolesterola, triglicerida i glukoze. Većini sudionica bila je propisana antihipertenzivna terapija, a pretilost, arterijska hipertenzija i povišeni kolesterol bili su najzastupljeniji tipovi rizika za srčane bolesti. Dakle, sve žene su na početku imale neki od rizika za pojavu srčanih bolesti.
Samo istraživanje trajalo šest mjeseci, a provedeno je na tri grupe žena između 45 i 65 godina. Jedna je bila kontrolna grupa koja je dobila pismo odmah na početku o svojim rizicima od pojave srčanog udara i bolesti srca s obzirom na način života, kao i objašnjenje koji su rizici od pojave ovih bolesti u sljedećih 10 godina. Drugu grupu su činile žene koje su svaka dva mjeseca dobivale pismo koje je sadržavalo informacije o opasnostima od srčanog udara, kao i informacije o rizicima u sljedećih 10 godina, a treća grupa je dobivala i slikovni prikaz uz upute što jesti i piti da bi se smanjio rizik od kardiovaskularnih bolesti. Točnije, pismo je sadržavalo slike uz tekst upozorenja kako kalcij utječe na sprječavanje visokog krvnog tlaka, kako zeleni i crni čaj utječu na prevenciju srčano-žilnih bolesti i koji je utjecaj smanjenja masnih kiselina u prehrani.
– Ovo istraživanje koje smo objavili je napravljeno u okviru jednog znanstvenog projekta kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost, a projekt se odnosi na proučavanje toga kako donosimo odluke u medicini kao praksi i u medicini kao znanosti. Odluke, ne samo liječnika i nas kao medicinskih i zdravstvenih profesionalaca, nego i kako pacijenti donose odluke na osnovu onoga znanja koje oni imaju, i na osnovu onoga što čuju i doznaju od svojeg liječnika, rekla je Ana Marušić za HRT.
Cochrane slikovni prikaz | foto: Screenshot Croatia Cochrane
Menopauza je normalan proces starenja kod žena i označava kraj reproduktivne dobi. Dolazi sa mnogim simptomima od kojih su najpoznatiji valunzi, a može nastupiti već u 45. godini života. Kako se navodi na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nastupom menopauze, rizik od moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti se izjednačava s rizikom od istih bolesti kod muškaraca i zato je ovo istraživanje vrlo važno.
Edukacija je najvažnija
Rezultati istraživanja su pokazali kako je ova jednostavna metoda slanja pisma koje podsjeća žene u menopauzi na opasnost od kardiovaskularnih bolesti i srčanog udara pozitivno utjecala na podizanje svijesti o kardiovaskularnim bolestima i smanjila rizik od obolijevanja. Pokazalo se i kako je edukacija ključ za promjenu ponašanja, odnosno promjenu životnih navika, što onda utječe i na smanjenje rizika od bolesti.
U kontrolnoj je grupi smanjen rizik od kardiovaskularnih bolesti za 29 posto, u grupi koja je dobivala pisma svaka dva mjeseca za 69 posto, dok je najbolji rezultat imala grupa žena koje su dobivale i slikovne prikaze, a kojima se rizik od bolesti smanjio za 70 posto. Vidljiva je razlika u promjeni težine, opsega bokova i krvnog tlaka. Što se tiče promjena u rizicima od obolijevanja u sljedećih 10 godina, najveće promjene su zabilježene u trećoj skupini, koja je dobivala pismo i slikovni prikaz. Tako je, od 22 sudionice koje su imale visok rizik od obolijevanja, njih sedam završilo s umjerenim rizikom, a dvije su prešle u kategoriju niskog rizika.
Istraživanje je također pokazalo kako pacijenti s većim rizikom, a time i s boljom svjesnošću o svom statusu, mogu imati najviše koristi od podsjetnika o riziku od kardiovaskularnih bolesti i mogućim intervencijama za njegovo ublažavanje. Na njihovo zdravstveno ponašanje može se utjecati vrlo jednostavnom intervencijom, koja je lako primjenjiva.
– Vrlo je malo preventivnih mjera koje su usmjerene isključivo na žene. Zašto je to tako? Vrlo vjerojatno jer je još uvijek kriva percepcija da su žene zaštićenije od kardiovaskularnih bolesti od muškaraca, što uopće nije točno. A i same žene nemaju još uvijek svijest da jednako umiru od srčanog i moždanog udara kao i muškarci, rekla je Slavica Jurić Petričević te dodala kako je ovo prvi kontrolirani pokus koji je u svojoj intervenciji koristio slikovne prikaze.
Učinkovita mjera
Također, istraživanje je otkrilo još jednu vrlo bitnu stvar u liječenju i prevenciji. Riječ je o pomalo zaboravljenom ljudskom faktoru. Ova kontrolirana studija pokazala je da je jednostavna intervencija u obliku pisama koja podsjećaju pacijente na njihov 10-godišnji rizik od bolesti srca bila učinkovita mjera u obiteljskoj praksi.
– To je nama isto kao liječnicima jedna važna poruka i pouka da nije sve u tehnologiji. Ne smijemo zaboraviti da smo mi ljudi i da je taj humani odnos, ljudski odnos između liječnika i pacijenta jednako važan i da takav jedan mali iskorak i pružanje ruke može jako puno značiti za pacijenta, poručila je Marušić.
