Nutricionistica o mediteranskoj prehrani: ‘Može pomoći u prevenciji kroničnih bolesti’
Mediteranska prehrana poznata je po svojoj jednostavnosti i raznovrsnosti. Temelj je voće i povrće koje se konzumira svaki dan u velikim količinama. Bitne su zdrave masnoće poput maslinovog ulja, objasnila je magistra nutricionizma Margita Zlatić Crnković. Ovu vrstu prehrane karakteriziraju namirnice biljnog podrijetla, a riba i plodovi mora imaju prednost pred crvenim mesom. Starijima može pomoći u prevenciji kroničnih bolesti, a poboljšava i zdravlje srca te kognitivne funkcije.
Nutricionistica Margita Zlatić Crnković o mediteranskoj prehrani | Foto: Privatna arhiva/Pexels/Canva
Mediteranska prehrana temelji se na tradicionalnim prehrambenim navikama zemalja koje okružuju Sredozemno more. To su zemlje poput Italije, Grčke i Španjolske. Ova vrsta prehrane poznata je po svojoj jednostavnosti, nutritivnoj ravnoteži i raznovrsnosti, otkrila nam je magistra nutricionizma Margita Zlatić Crnković. Objasnila je kako je glavni fokus na svježim, cjelovitim namirnicama biljnog podrijetla, zdravim masnoćama i umjerenom unosu proteina životinjskog podrijetla.
‘Maslinovo ulje je glavni izvor masnoća’
Ključne namirnice koje čine temelj ove prehrane čini voće i povrće koje se konzumira svakodnevno i u velikim količinama. Tu su i cjelovite žitarice kao što su integralna riža, bulgur, ječam i zob. Maslinovo ulje koristi se kao glavni izvor masnoća, bogato je mononezasićenim masnim kiselinama i antioksidansima. Ovu prehranu čine i orašasti plodovi i sjemenke te mahunarke poput leće, slanutka i graha.
– Riba i plodovi mora konzumiraju se dva do tri puta puta tjedno. Mliječni proizvodi se umjereno konzumiraju, najčešće u obliku jogurta i sira. Perad i jaja također umjereno, nekoliko puta tjedno. Crveno meso jede se rijetko i u malim količinama. Začini i bilje se koriste više nego soli, primjerice bosiljak, origano i ružmarin, objasnila je nutricionistica.
Nutricionistica Zlatić Crnković predstavila je i nekoliko primjera klasičnih mediteranskih obroka. Doručak bi mogao biti grčki jogurt s medom, orasima i svježim voćem. Zatim, ručak bi mogla biti salata od kvinoje s pečenim povrćem i feta sirom s maslinovim uljem. Pečena riba, primjerice orada s blitvom i krumpirom te integralnim kruhom mogla bi biti večera uklopljena u mediteransku prehranu. Doručak je najvažniji obrok u danu jer pokreće organizam, a što se preporuča jesti ujutro, možete pročitati ovdje.
‘Starijima može pomoći u prevenciji kroničnih bolesti’
Prednosti mediteranske prehrane prema dostupnim istraživanjima su brojne. Ovakva prehrana poboljšava zdravlje srca i krvnih žila čime se smanjuje rizik od infarkta i moždanog udara, a također smanjuje i upalne procese u tijelu. Osim toga, pomaže u regulaciji tjelesne mase i šećera u krvi te pridonosi zdravlju mozga što se povezuje s manjim rizikom od demencije. Mediteranska prehrana održava i zdravlje crijeva zbog obilja prehrambenih vlakana i fermentiranih proizvoda.
– Kod starijih osoba važno je održati zdravlje srca, kognitivne funkcije i pokretljivost. Mediteranska prehrana, bogata antioksidansima i zdravim mastima, može pomoći u prevenciji kroničnih bolesti, jačanju imuniteta i očuvanju vitalnosti. Uz to, lakša je za probavu i uključuje namirnice koje potiču dugovječnost, zaključila je nutricionistica.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
