Nutricionist nam otkrio može li hrana biti lijek za neke od čestih upala i bolesti umirovljenika
Čest je slučaj da osobe starije životne dobi muku muče s upalama i bolestima poput gihta, artritisa, bolestima kardiovaskularnog i probavnog sustava. Posljednjih godina sve više ljudi osvješćuje važnost uravnoteže prehrane u očuvanju dobrog zdravlja. U moru informacija na internetu, ponekad je teško razaznati koje bismo trebali početi primjenjivati, a koje ne, a u tome nam je pomogao razgovor s magistrom nutricionizma i znanosti o hrani iz savjetovališta za prehranu nutricionizam.hr, Dominikom Stankovićem. On nam je rekao što bi se trebalo konzumirati za određene bolesti.
Hrana kao lijek | Foto: Unsplash / Thomas Rehehäuser
Nije novost da se pri ublažavanju raznih upala i bolesti i hrana može koristiti kao lijek. Neka od tih zdravstvenih stanja koje pogađaju osobe treće životne dobi su giht, artritis, bolesti kardiovaskularnog i probavnog sustava. Prema nekim izvorima, povezanost uravnotežene prehrane i dobrog zdravlja su uočili još u drevnom Egiptu, ali u modernom svijetu mnogi će osvrnuti na oca medicine, Hipokrata i njegovu izjavu: ‘Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana’. Upravo je on ukazivao na dijetoterapiju, odnosno na važnost prehrane u terapijske svrhe.
Početkom 20. stoljeća su stručnjaci shvatili da nedostatak pojedinih vitamina u našem organizmu može pogodovati razvoju nekih bolesti. Srećom, većina populacije je tek u 21. stoljeću shvatila važnost nutricionizma kao znanosti i počela pomnije razmišljati o tome koje namirnice treba konzumirati i u kojim kombinacijama. S obzirom na to da postoje neka zdravstvena stanja koja se češće pojavljuju u starijoj životnoj dobi, zanimalo nas je koja hrana bi mogla olakšati muke. Detaljnije o tome smo saznali iz razgovora s magistrom nutricionizma i znanosti o hrani iz savjetovališta za prehranu Nutricionizam.hr, Dominikom Stankovićem.
Giht
Budući da nezavidan postotak osoba treće životne dobi boluje od gihta, nutricionist Stanković nam je otkrio postoje li neke namirnice koje nisu u tolikom fokusu, a pridonose boljem stanju oboljelima od gihta.
– Simptomi gihta se javljaju zbog taloženja kristala mokraćne kiseline i njenih soli u zglobovima. Ključna komponenta u efikasnom upravljanju gihtom jest usmjeravanje prehrambenih navika prema uravnoteženoj i kvalitetnoj prehrani, koja utječe na smanjenje koncentracije mokraćne kiseline i olakšava simptome gihta. Oboljeli od gihta bi trebali povećati unos tekućine, posebno vode i nezaslađenih biljnih čajeva, budući da to potiče izlučivanje mokraćne kiseline iz organizma. Također, od iznimne je važnosti konzumacija voća i povrća (to svi znamo, ali ipak statistike pokazuju da većina ljudi ne konzumira dovoljno voća i povrća) te povećanje unosa niskomasnih mliječnih proizvoda, jer se unos mliječnih proizvoda povezuje s nižom koncentracijom mokraćne kiseline u serumu, rekao je magistar nutricionizma Dominik Stanković.
Uz važnost konzumacije određenih namirnica, bitno je istaknuti i one koje je potrebno izbjegavati. Tek tada pojedinac može očekivati pozitivan pomak u svom zdravlju, u ovom slučaju, ako boluje od gihta.
S obzirom na to da se mokraćna kiselina formira kao nusproizvod razgradnje purina tijekom procesa probave hrane, oboljeli od gihta bi trebali smanjiti unos purina, tvrdi nutricionist Stanković koji je u nastavku objasnio da bi taj unos trebali ograničiti na maksimalno 100 miligrama dnevno. Pojednostavljeno, ključno je smanjiti unos namirnica koje su bogate purinom poput iznutrica, plave ribe, ribljih konzervi, suhomesnatih proizvoda, mesnih ekstrakta, kvasca, školjki, rakova, gljiva i crvenog mesa, riječi su ovog magistra. Naglasio je kako je potrebno smanjiti unos namirnica koje potiču lučenje mokraćne kiseline zbog čega je poželjno izbjegavati hranu i piće s dodanim šećerima (osobito ako se radi o fruktozi) te alkohol.
Artritis
Uz giht, i artritis se visoko pozicionirao na popis bolesti koje muče umirovljenike. Za osobe koje boluju od artritisa važno je obratiti pozornost na ukupnu prehranu te tjelesnu masu, istaknuo je nutricionist Stanković.
Dodao je kako bi bilo poželjno pratiti opće smjernice zdrave prehrane koja sadrži obilje voća i povrća, integralnih žitarica, sjemenki, orašastih plodova te ribe koja je glavni izvor omega-3 masnih kiselina. Omega-3 masne kiseline mogu pomoći u smanjenju upale koja je povezana s nekim oblicima artritisa te je, prema njegovim riječima, fokus na povećanje unosa omega-3 masnih kiselina dobar početak promjene prehrambenih obrazaca u svrhu olakšavanja simptoma artritisa.
Kardiovaskularne bolesti
Nažalost, u Hrvatskoj mnogi umirovljenici boluju i od kardiovaskularnih bolesti pa se postavlja pitanje koja prehrana ili namirnice spadaju u kategoriju ‘opasnih’ za takvo zdravstveno stanje. Te osobe nutricionist Stanković poziva na ograničenje unosa zasićenih masnih kiselina, jer u protivnom mogu doprinijeti nakupljanju plaka u arterijama, povećavajući time rizik od srčanih udara i moždanih udara.
Unos zasićenih masnih kiselina može povećati razinu LDL kolesterola u krvi, čije su visoke razine u krvi povezane i s visokim krvnim tlakom. Međutim, osim na smanjenje unosa namirnica koje doprinose riziku, bilo bi dobro razmisliti i o povećavanju unosa namirnica koje imaju pozitivan učinak, poput cjelovitih žitarica, mahunarki te voća i povrća koji obiluju vlaknima. Vlakna smanjuju razine LDL kolesterola i triglicerida u krvi i utječu na smanjenje dijastoličkog krvnog tlaka, upozorio je nutricionist Stanković. Na temu kolesterola smo nedavno razgovarali s njime, o čemu više možete pročitati ovdje.
Bolesti probavnog sustava
S druge strane, oni koji vode bitku s bolestima probavnog sustava svjesni su kakve im tegobe može pridonijeti neodgovarajući režim prehrane. Kod takvih pacijenata treba prvenstveno uzeti u obzir činjenicu o kojoj se bolesti radi jer, kako nutricionist Stanković kaže, nisu sve bolesti probavnog sustava iste te ni prehrambene smjernice za njih onda ne mogu biti iste.
– Izbacivanje namirnica iz prehrane na temelju različitih listi može biti iznimno opasno za zdravlje jer povećava rizik od nutritivnih deficita. Kod bolesti probavnog sustava važno je imati ispravnu dijagnozu te s liječničkom dijagnozom potražiti savjet nutricionista. Nutricionist će na temelju dijagnoze, ali i individualnih karakteristika, dati savjet o hrani koju je (ne)poželjno konzumirati, kazao je Stanković.
U nastavku je pojasnio kako je u upalama i bolestima kao što su giht, artritis, kardiovaskularne bolesti i bolesti probavnog sustava, nezahvalno govoriti o konkretnim namirnicama. Prije svega, važan je ukupan učinak kvalitetne prehrane koja će u kombinaciji s lijekovima doprinijeti boljoj kontroli bolesti i smanjenju simptoma, dodao je.
‘Umjerenost, raznolikost i ravnoteža na prvom mjestu’
Na pitanje postoji li kakva prehrana za koju ljudi ne znaju, a da utječe na bolesti ili pak prekomjernom i dugotrajnom konzumacijom može pridonijeti lošijoj zdravstvenoj slici u starijoj dobi, nutricionist Stanković je precizirao i rekao kako razvoju bolesti i lošijoj zdravstvenoj slici u starijoj dobi može pridonijeti svaka prehrana koja ne zadovoljava sve nutritivne potrebe osobe. Vrlo je važno imati na umu i to da ne postoji samo jedan tip pravilne prehrane.
Nju je moguće postići na mnogo različitih načina, ali važno je da ona obuhvati sve potrebe organizma. Na ovo linku možete analizirati svoju prehranu koju nudi savjetovalište za prehranu nutricionizam.hr.
– U starijoj dobi ljudi se često suočavaju s posljedicama neadekvatne prehrane kroz život, nažalost ne postoji jednostavno rješenje niti će nam izbacivanje jedne namirnice nadoknaditi godine loše prehrane. Kroz sva životna razdoblja, važno je voditi se principima pravilne prehrane. Umjerenost, raznolikost i ravnoteža bi trebale biti na prvom mjestu, zaključio je magistar nutricionizma i znanosti o hrani iz savjetovališta za prehranu nutricionizam.hr, Dominik Stanković.
