Novo istraživanje otkrilo: I san je bolji od sjedenja za zdravlje kardiovaskularnog sustava
Nije tajna da je bilo kakva tjelesna aktivnost dobra za zdravlje. Ipak, sada je otkriveno kako je cjelodnevno sjedenje najgora opcija za zdravlje kardiovaskularnog sustava, kao i za zdravlje općenito. S druge strane, pokazalo se kako je čak i spavanje bolje od sjedenja, kako se navodi u istraživanju objavljenom u European Heart Journal.
Ilustracija: Rawpixel
Vježbanje i hodanje je od iznimne važnosti za sve, a posebno za starije osobe, a sada se pokazalo kako je sve, pa čak i spavanje bolje od sjedenja za zdravlje kardiovaskularnog sustava. Rezultati su to šest studija provedenih na 15.253 osoba.
I mala promjena je važna
Novo istraživanje je pokazalo kako je najgora opcija za zdravlje dugotrajno sjedenje, koje je za kardiovaskularno zdravlje gore čak i od sna. Ovo dokazuje kako mali koraci stvarno čine razliku, a ono što će imati najviše pozitivnog učinka na zdravlje je zapravo vježbanje, o čemu nam je više rekla umirovljenica Željka u ovom tekstu.
Kako se navodi u istraživanju koje je zapravo obuhvatilo podatke iz šest studija koje su provedene na 15.253 sudionika, a čiji su rezultati objavljeni u časopisu European Heart Journal, dokazano je kako kada ‘samo 4 do 12 minuta dnevno sjedilački način života pretvorimo u isto toliko minuta tjelesne aktivnosti umjerenog do snažnog intenziteta’ dolazi do značajne promjene. Naravno, sve više od toga je samo dodatna prednost, prenosi Index.hr.
Najbolje su aktivnosti koje ubrzavaju rad srca
Osim toga, još jednom se pokazalo kako je zapravo sjedilački način života najopasnija opcija koja znatno utječe i stvara rizik za pojavu raznih zdravstvenih stanja, točnije utječe na kardiovaskularni sustav, na indeks tjelesne mase, opseg struka, ali i na razinu kolesterola i glikirani hemoglobin koji je marker za dijabetes tipa 2.
Zanimljivo je i kako je istraživanje pokazalo da je čak san i spavanje za zdravlje bolja opcija od sjedenja.
– Najkorisnijim se pokazalo kada su ispitanici sjedenje zamijenili tjelesnom aktivnošću umjerenog do snažnog intenziteta, poput trčanja, brzog hodanja ili penjanja uz stepenice, odnosno bilo kojom aktivnošću koja je ubrzala broj otkucaja srca i natjerala vas da brže dišete, čak i na minutu ili dvije, rekla je Blodgett., epidemiologinja s londonskoga University Collegea Jo Blodgett.
