Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Portal mirovina.hr nedavno je uveo sustav pretplate kojim zaključavamo dio članaka. Sad godišnju pretplatu možete kupiti uz čak 50 % popusta.
Novosti
12:00 13 d 01.06.2026
Novo istraživanje o covidu: Pandemija je oštetila zdravlje mozga čak i nezaraženima
Britansko istraživanje je pokazalo da se starenje mozga tijekom pandemije ubrzalo, čak i kod ljudi koji nisu bili zaraženi. Učinak starenja je bio nešto izraženiji kod muškaraca i osoba iz siromašnijih područja. Glavni autor istraživanja naglasio je da podaci pokazuju da na starenje mozga ne utječe samo bolest, nego i životne okolnosti. Istraživači su do rezultata došli pomoću umjetne inteligencije. Prvo su unijeli podatke više od 15.000 snimki mozga koji normalno stari (snimke prije pandemije), a zatim su dodali i podatke iz vremena pandemije.
Umirovljenica s maskom | Foto ilustracija: Pexels
Novo istraživanje pokazalo je da se starenje mozga tijekom pandemije koronavirusa ubrzalo, čak i kod ljudi koji se nisu zarazili. Naime, britanski istraživači utvrdili su da su tijekom pandemijskih godina 2021. i 2022. mozgovi ljudi pokazivali znakove starenja, uključujući smanjenje. Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Nature Communications.
Starenje mozga izraženije kod muškaraca
– Učinak starenja bio je najizraženiji kod muškaraca i onih iz socioekonomski depriviranijih sredina. To naglašava da zdravlje mozga nije oblikovano isključivo bolešću, već i širim životnim iskustvima, rekao je prvi autor studije, Ali-Reza Mohammadi-Nejad, istraživač neuroimaginga na Sveučilištu u Nottinghamu, prenosi NBC News.
Ljudi koji su se zarazili virusom također su pokazali deficite u određenim kognitivnim sposobnostima, poput brzine obrade i mentalne fleksibilnosti. Općenito, istraživači su otkrili ubrzanje starenja od 5,5 mjeseci povezano s pandemijom. U prosjeku, razlika u starenju mozga između muškaraca i žena bila je mala, oko 2,5 mjeseca. Mohammadi-Nejad tvrdi kako nisu sigurni zašto je tako, ali dodaje da se to uklapa u druga istraživanja koja sugeriraju da muškarci mogu biti više pogođeni određenim vrstama stresa ili zdravstvenim izazovima. Osobe starije od 80 godina koje imaju pamćenje i mentalne sposobnosti kao da imaju 50 ili 60 godina znanstvenici nazivaju superstarci. Više o tome čitajte ovdje.
Stres pandemije ostavio trag na mozgu
Mozak se smanjuje kako ljudi stare. Kada se siva tvar prerano smanji, to može dovesti do gubitka pamćenja ili problema s prosuđivanjem, iako studija pandemije ne pokazuje hoće li ljudi sa strukturnim promjenama na kraju razviti kognitivne deficite. Nedavno međunarodno istraživanje je pokazalo da ljudi koji žive u pravednijim, sigurnijim i društveno uređenijim državama stare sporije. Više o tome pisali smo ovdje.
– Ali vjerojatno je da je kumulativno iskustvo pandemije – uključujući psihološki stres, socijalnu izolaciju, poremećaje u svakodnevnom životu, smanjenu aktivnost i dobrobit – doprinijelo uočenim promjenama. U tom smislu, čini se da je samo razdoblje pandemije ostavilo traga na našem mozgu, čak i u odsutnosti infekcije, rekao je Mohammadi-Nejad.
Ranija studija o tome kako je pandemija utjecala na mozgove tinejdžera otkrila je sličan rezultat. Istraživanje Sveučilišta u Washingtonu iz 2024. godine otkrilo je da su se mozgovi dječaka tijekom pandemije dodatno ostarili za ekvivalent od 1,4 godine, dok su se mozgovi djevojčica dodatno ostarili za 4,2 godine.
Analiza pomoću umjetne inteligencije
Kako bi razvili osnovni model normalnog starenja, za usporedbu s onim što se moglo dogoditi tijekom pandemijskih godina, istraživači su koristili podatke snimanja od 15.334 zdrave osobe prikupljene prije pandemije. Ti podaci su služili kako bi umjetnoj inteligenciji pokazali kako izgleda tipično, zdravo starenje mozga. Zatim su se istraživači okrenuli skupini od 996 sudionika koji su imali dva skeniranja, drugo u prosjeku dvije do tri godine nakon prvog. Od tih sudionika, 564 je imalo oba skeniranja prije pandemije, što je pomoglo umjetnoj inteligenciji da nauči kako se mozak mijenja kada nema pandemije. Ostalih 432 imalo je drugo skeniranje nakon početka pandemije, uglavnom između 2021. i 2022. godine, što je istraživačima omogućilo da istraže kako je pandemija mogla utjecati na starenje mozga.
– Iako su ova druga skeniranja obavljena kasnije tijekom pandemije, ona odražavaju promjene u mozgu koje su se vjerojatno dogodile tijekom vrhunca pandemije, kada su ljudi doživjeli najveće poremećaje, rekao je Mohammadi-Nejad.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
