Nova promjena u zdravstvu: ‘Zdravstveni radnici mogu privatnu praksu obavljati do 68. godine života’
Danas je održana 13. sjednica Hrvatskog sabora na kojoj se raspravljalo o prijedlozima dva zakona o zdravstvu. Prijedlog zakona o izmjena i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Sjednica je započela traženjem stanke klubova zastupnika, nakon čega su se zastupnicima obratili predlagatelji zakona ministar zdravstva Vili Beroš i državni tajnik Tomislav Dulibić gdje su ukratko predstavili najvažnije točke reforme zdravstva, odnosno promjene koje su navedene u prijedlozima zakona o izmjenama i dopunama.
Važna je uloga svakog građana u sustavu
Kod traženja stanki klubova zastupnika Anka Mrak Taritaš je rekla kako se ova reforma dugo čekala, a nakon tog čekanja se dobilo nešto što se teško može nazvati reforma. Dodala je i kako se probalo zadovoljiti sve, a neće se zadovoljiti nikoga. Ostali su također iznijeli svoje kritike i nepovjerenje u novu zdravstvenu reformu.
Ministar zdravstva Vili Beroš otkrio je neke novosti i detaljno predstavio prijedloge dva zakona. Više o ovim prijedlozima i svim promjenama smo pisali ovdje.
– Zadovoljstvo mi je konačno predstaviti dva prijedloga zakona. Navedenim prijedlozima postavljamo temelje za postavljanje održivog zdravstvenog sustava s pacijentom u središtu. Imamo specifične ciljeve koji jasno određuju kretanje našeg zdravstvenog sustava. Izmjene i dopune zakona o zdravstvenoj zaštiti imaju više ključnih promjena, rekao je odmah na početku Beroš.
Dodao je i kako svaki građanin postaje važan dionik zdravstvenog sustava i kako je važna njegova aktivna uloga u zdravstvenom sustavu. Drugi važan dio je organizacija strukture u zdravstvu, pri čemu se djelatnosti kao što su psihologija, logopedija i fizioterapija stavlja u primarnu razinu zdravstvene zaštite.
Uvode se mobilne ljekarne i mobilne ambulante
Kako bi se građanima pružila što bolja zdravstvena zaštita, uvode se mobilne ljekarne i mobilne ambulante. Osim toga, postoji mogućnost uvođenja i drugih mobilnih timova. Pregovori su već počeli na lokalnim razinama, a samo uvođenje će krenuti početkom 2024. godine, dok će u potpunosti zaživjeti u drugoj polovici 2024. godine.
Osim toga, ojačat će se uloga domova zdravlja, pri čemu se predviđa jedan dom zdravlja po županiji, a ostavlja se i mogućnost stvaranja podružnice domova zdravlja.
– Ovim zakonskim prijedlogom predviđeno je osnivanje jednog doma po županiji. Postoje specifičnosti određenih županija gdje bi trebalo osnivati i podružnice već postojećih domova zdravlja, rekao je Beroš.
Promjene i u bolnicama
Najavljena je i reorganizacija bolničkog sustava. Omogućuje se da bolnice na sekundarnoj razini također budu centri izvrsnosti. Specijalnu bolnicu u Hrvatskoj može osnovati i država, a KBC-ovi i kliničke bolnice dalje ostaju u nadležnosti države.
– Glavna ideja novog modela upravljanja je sinergija, ne podjela, rekao je Beroš i dodao kako će se uspostaviti suradnja županijskih savjeta za zdravlje i nacionalnog vijeća, a regulirat će se i rad između javnih i privatnih zdravstvenih ustanova.
Prema novim zakonima, zdravstveni radnici u javnoj službi privatnu praksu mogu obavljaju bez dobivanja suglasnosti Ministarstva zdravstva i to do 68. godine života, umjesto do 65. kao do sada.
Državni tajnik Dulibić je dodao i kako je cilj ozdraviti zdravstveni sustav koji je tu zbog pacijenata.
Liste čekanja, preventivni pregledi, ortopedska pomagala
Spomenuo se ponovno i problem lista čekanja o čemu smo pisali ovdje, na što je Beroš rekao kako je predviđeno stvaranje posebnog pravilnika o radnom vremenu radnika kojim će se pokušati riješiti problem lista čekanja. Također, rekao je i kako za liste čekanja na kontrolne preglede građani neće morati plaćati iz vlastitog džepa, nego će HZZO za građane dogovoriti besplatnu uslugu pregleda i kod privatnih ustanova.
Pričalo se i o preventivnim pregledima, za što je Beroš rekao kako se zanemarila preventiva, ali je sada vrijeme da se vrati u fokus. Spomenuo je kako je osnovana radna skupina koja je definirala stanja, dob i spol osoba koje moraju provoditi sistematske preglede. Kako su nam rekli iz Ministarstva zdravstva, preventivni pregledi će krenuti eksperimentalno u dvije županije u prvom kvartalu 2023. godine, o čemu smo pisali ovdje.
Aktualan je i problem ortopedskih pomagala, koja se više neće moći pronaći na listi za osobe s invaliditetom zbog snižavanja njihovih cijena. Dulibić je rekao kako se radi na rješavanju tog problema te da je niz sastanaka već održano.
– Napravili smo izmjene pravilnika o mjerilima za stavljanje pomagala na osnovnu listu HZZO-a, a pravilnik je poslan u Narodne novine i on će omogućiti da se povisi cijena ako se dokaže da je zbog inflacije došlo do sniženja cijene.