Nevjerojatno: Crkva koči otvaranje Hospicija blaženog Miroslava Bulešića u Puli, razlog je bizaran
Zbog toga što Porečka i Pulska biskupija dvije i pol godine nije imala biskupa, odgođeno je otvaranje Hospicija Blaženog Miroslava Bulešića. Naime, Biskupija je trebala osnovati ustanovu koja bi upravljala hospicijem, no zbog nedostatka vodstva to nije učinjeno, pa palijativna skrb još čeka na 14 novih mjesta.
Palijativna skrb | Unsplash
Palijativna skrb u Hrvatskoj na niskim je granama. Broj stručnjaka i smještajni kapaciteti su nedostatni. Takva je situacija i u Istri, a posebno brine činjenica da potpuno novi Hospicij Blaženog Miroslava Bulešića niti dvije i pol godine nakon dovršetka gradnje još nije otvoren.
Kako piše Index, problem je nastao zbog toga što je Porečka i Pulska biskupija u posljednje dvije godine nije imala biskupa. Zbog gradnje hospicija su još 2015. godine potpisali pismo namjere, a potom i sporazum o međusobnoj suradnji s Istarskom županijom i Gradom Pulom. Biskupija je potom trebala osnovati javnu ustanovu koja bi služila za pregovore s Ministarstvom zdravstva i HZZO-a oko proširenja Mreže palijativnih postelja koja već uključuje 21 krevet u Istarskim domovima zdravlja i Općoj bolnici Pula.
Bez biskupa nema napretka
Dogovoreno je da Caritas Porečke i Pulske biskupije bude osnivač ustanove koju bi financirali Grad Pula i županija. No, nakon što je biskup Dražen Kutleša, isti onaj kojeg je u utorak papa Franjo proglasio zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom, o čemu smo pisali, premješten u Splitsko-makarsku nadbiskupiju, na poluotoku nije odabran novi biskup.
Grad Pula u iščekivanju otvaranja, svake godine u proračunu osigura milijun kuna (132.722,81 euro) za opremanje i početak rada hospicija koji bi trebao imati 14 kreveta. Iz Istarske županije tvrde da ne znaju kad će hospicij biti otvoren pa su i oni osigurali sredstva u ovogodišnjem proračunu. No, dodaju da je sporazumom o međusobnoj suradnji definirano da će troškove opremanja i buduće, još uvijek neosnovane ustanove, snositi Grad, Županija i Biskupija u jednakom omjeru.
Gradnju hospicija financiralo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU s 10 milijuna kuna (1.327.228,08 eura), dok je ostatak osigurala Biskupija. No, unatoč tome iz Biskupije se nisu oglasili oko toga zbog čega se toliko dugo čekalo s izborom biskupa i zašto je još uvijek na čekanju osnivanje ustanove koja bi trebala voditi hospicij.
Rješavanje dijela problema
U međuvremenu je papa Franjo novim biskupom imenovao monsinjora Ivana Štironju, koji je ranije bio biskup Kotorske biskupije. No, čini se da se on tek treba upoznati s ovom problematikom. Iz županijskog tima za palijativnu skrb tvrde da otvaranje hospicija neće riješiti probleme palijativnih bolesnika, ali će biti dio rješenja problema palijativne skrbi.
Naime, podaci Nacionalnog programa za razvoj palijativne skrbi pokazuju da takvu skrb u Hrvatskoj godišnje treba između 26 i 46 tisuća osoba. Do ulaska u Europsku uniju Hrvatska nije imala organiziran sustav palijativne skrbi, a tad su otvoreni hospiciji u Rijeci i Splitu. U Zagrebu je tek u proračunu za ovu godinu izdvojen novac za projekt izgradnje hospicija, o čemu možete čitati ovdje.
Stručnjaci navode kako ne postoji svijest o potrebi palijativne skrbi, ali ni dovoljno stručnjaka. Stoga ne čudi podatak da u Splitsko-dalmatinskoj županiji, unatoč hospiciju, svakog dana umre sedam osoba kojima je potrebna palijativna skrb, o čemu smo više pisali ovdje.
