Mozak drugačije funkcionira u različitim etapama života. Prvi dio čovjekovog života obilježava razvoj, a mozgu u prosjeku treba oko 25 godina da potpuno sazrije i tek tada čovjek počne razmišljati “razumno”. Međutim, i stariji ljudi mogu pomladiti svoj mozak, tvrde neuroznanstvenici, ako 15 minuta dnevno sjede i ne rade – apsolutno ništa.
Foto: Unsplash
Neuroznanstvenica Sara Lazar s harvardske škole medicine meditaciju je počela proučavati slučajno. Trenirala je za bostonski maraton, ozljedila se, a fizioterapeut joj je preporučio blage vježbe istezanja. Tako je ona upisala tečaj joge.
“Joga instruktor je svašta pričao, od toga da će nam joga povećati suosjećanje i otvoriti nam srce. ‘Bla bla’, pomislila sam, ja sam se tu o došla rastezati. Ali onda sam počela primjećivati druge stvari, osjećala sam se mirnije i bolje sam se ponijela u nekim teškim životnim situacijama”, započinje Lazar svoje izlaganje.
Jedna stvar je vodila drugoj, a Lazar je počela čitati znanstvenu literaturu o utjecaju meditacije (u koju joga svakako upada) na ljude. Sve je više dokaza koji pokazuju učinkovitost joge – smanjuje stres, pomaže kod depresije, tjeskobe, smanjuje bol i efekte nesanice – sve to povećava kvalitetu života.
Lazar se odlučila provesti svoje istraživanje o tom fenomenu, a rezultati su vrlo zanimljivi, piše businessinsider.com.
Nekoliko različitih regija mozga ‘cvate’ ako meditirate
U prvom istraživanju, pogledala je skupinu ljudi koja već dugo vremena prakticira meditaciju (od sedam do devet godina iskustva). Kod njih je, u usporedbi s ‘običnim’ ljudima našla povećanu sivu tvar u nekoliko područja u mozgu koja su povezana s osjetilima poput vida, mirisa i sluha.
To, tvrdi Lazar, ima smisla, budući da meditacijom “usporavamo” i postajemo svjesni trenutka u kojem se nalazimo, a to uključuje i najmanje sitnice poput disanja, otkucaja srca itd.
Međutim, tim neuroznanstvenika je otkrio kako ljudi koji meditiraju imaju više sive tvari i u dijelu mozga koji služi za donošenje odluka i pomoću kojeg pamtimo. Taj dio mozga, koji se nalazi odmah iza čela, s godinama postaje sve manji i manji. Međutim, 50-godišnje osobe koje meditiraju imale su jednak broj sivih stanica u tom dijelu kao i oni upola mlađi! To je, samo po sebi, ogromno otkriće.
20 minuta na dan je dovoljno
Moguće je da se jednostavno radilo o tomu da je skupina koja meditira u startu imala veći broj sivih stanica u mozgu. Pa je Lazar odlučila provesti još jedno istraživanje.
U njemu, stavili su ljude bez iskustva s meditacijom na osmotjedni program gdje im je zadatak bio meditirati pola sata na dan.
Nakon samo osam tjedana, svim ispitanicima mozak se promijenio – na bolje. Neke regije su dobile veći broj sivih stanica, dok su neki dijelovi postali gušći. Da vas ne zamaramo sa medicinskim terminima tih dijelova mozga, radilo se o dijelovima koji služe za učenje, pamćenje i regulaciju emocija; dio za koji se vjeruje da je zadužen za suosjećanje i mogućnost da se stavimo u tuđu kožu; pa čak i dio gdje se stvaraju nove moždane stanice.
S druge strane, ispitanicima je smanjen dio mozga koji se zove amigdala koji je povezivan s primalnim osjećajima poput straha, agresije i tjeskobe. Što je amigdala postala manja, tako su i ispitanici u pismenim testovima prijavljivali smanjen osjećaj stresa.
E sada, ako se i vi želite baciti u nekakav oblik meditacije kako bi pokušali podići vašu kvalitetu života, sigurno vas zanima podatak koliko bi često trebali vježbati. U testu je predviđeno da ispitanici meditiraju 40 minuta dnevno, iako su u prosjeku meditirali 29 minuta na dan. Nadalje, slične studije govore da je za pogodnosti dovoljno između 15 i 20 minuta meditacije na dan.
“Što se tiče moje meditacije, ne postoji striktan plan. Nekad je to 40 minuta. Nekim danima samo pet minuta. Nekim danima, uopće ne meditiram. To vam je slično kao vježba. Vježbati bi trebali tri puta na dan. Ali ako je dovoljno nekoliko minuta na dan sjediti i ne činiti apsolutno ništa – to je u redu također”, kazala je Lazar.
