Nepovoljna situacija: Iako su jeftini i lako dostupni, u Hrvatskoj prijeti nestašica generičkih lijekova
Iako generički lijekovi čine većinu prepisanih terapija, a nisu financijsko opterećenje za zdravstveni sustav, inflacija je učinila svoje u Europi, pa već sad prijete nestašica lijekova. U Udruzi proizvođača lijekova predlažu četiri mjere kojima bi se ova nepovoljna situacija spriječila u Hrvatskoj.
Uzimanje lijekova | Ilustracija: Pixabay
Iako su generički lijekovi, prema istraživanjima, smanjili troškove europskih zdravstvenih ustanova u zadnjih pet godina za 41 posto, ali i povećali dostupnost terapija za 27 posto, čak 69 posto takvih lijekova u domaćem zdravstvenom sustavu ima samo jednog ili dva dobavljača. Upravo zato bi mogla nastupiti nestašica lijekova.
No, značajan rast ulaznih troškova, uz istodobno spuštanje cijena lijekova narušio je ovaj povoljan omjer u čitavoj Europi, pa tako i kod nas. Posljedica toga bi mogle biti nestašice pojedinih generičkih lijekova, upozoravaju iz Udruge proizvođača lijekova Hrvatske udruge poslodavaca.
– Ova je nepovoljna situacija u Europi već uzrokovala drastično smanjenu konkurenciju za neke lijekove odnosno molekule što posljedično dovodi do nestašica na mnogim europskim tržištima. U razdoblju od 10 godina, primjerice, u Poljskoj je s tržišta nestalo 16 antibiotskih lijekova, u Španjolskoj 11 a u Francuskoj 10, otkrio je novinarki Večernjeg lista Romani Kovačević Barišić predsjednik HUP-UPL-a te Uprave PharmaS-a, Jerko Jakšić.
S tržišta već nestala četvrtina lijekova
U istom je razdoblju, napominje Jakšić, s europskog tržišta nestala čak četvrtina generičkih lijekova. Među njima nalazi se 33 posto antibiotika te 40 posto onkoloških lijekova.
– Situacija u Europi izuzetno je nepovoljna za proizvođače lijekova nakon isteka patenta, čemu doprinosi spirala niskih cijena lijekova kao i kontinuirano povećanje troškova. Hrvatska je osim toga i na začelju kolone kada govorimo o nabavci djelatnih tvari potrebnih za proizvodnju lijekova jer je malo tržište bez značajnije pregovaračke moći, naveo je Jakšić.
Situacija s generičkim lijekovima u Hrvatskoj je takva da oni čine samo četiri posto udjela u proračunu za zdravstvo, a istodobno predstavljaju čak 60 posto terapija. No, sigurnost opskrbe lijekovima u Hrvatskoj je pod znakom upitnika, jer je u posljednjih pet godina svaki treći lijek bio povučen s tržišta, što znači da se 1.500 lijekova ne može kupiti.
Četiri jednostavne mjere
Udruga proizvođača lijekova stoga je predložila nekoliko mjera kako bi se spriječile nestašice generičkih lijekova. Najprije zahtijevaju automatsku indeksaciju, odnosno nešto nalik usklađivanju mirovina. Po tome bi proizvođač trebao usklađivati cijenu lijekova prema stopi inflacije, istodobno štiteći ekonomsku održivost svojih lijekova.
Uz to, predlažu i da se generičke/bioslične terapije uvažavaju kao ključne u liječenju, a traže i brže uvođenje generičkih i biosličnih lijekova u sustav te promjene u javnoj nabavi. Te promjene bi, konkretno, uključivale uvođenje “multiwinning” sustava koji podržava tržišnu utakmicu i potiče ostanak većine proizvođača u zdravstvenom sustavu, čime se omogućuje redovita opskrba lijekovima i normalno funkcioniranje zdravstva.
Ovakav se model već koristi u Hrvatskoj za bioslične lijekova, pa u HUP-UPL-u smatraju da ga nije problematično proširiti i na generičke. Smatraju da je jedino tako moguće zaustaviti nestabilnosti na tržištu i spriječiti nestašice lijekova u Hrvatskoj.
