Mitovi o starenju: Gubimo li doista intelektualnu snagu s godinama?
Da naše intelektualne sposobnosti padaju kako starimo, prevladavajuće je mišljenje društva u cjelini. Međutim, znanstvenici nude sve više dokaza da to nije tako. Zablude o starenju našeg uma razbio je doktor Ivo Belan.
Ivanka i Ankica rado prošetaju do domske knjižnice i čitaju (foto: J. Grgurić)
Testovi pamćenja pokazuju da 70-godišnjacima često treba više vremena i da čine više grešaka od 20-godišnjaka. Ipak, dob ne može biti jedni kriterij za iznošenje takvih zaključaka, s obzirom da među pojedincima istih godina postoje velike razlike. Tako su psihološki testovi, provedeni među ljutima od 25 do 92 godine, otkrili da je gotovo trećina 80-godišnjaka obavila zadatke jednako dobro kao i njihovi mlađi kolege.
Mnoge studije potvrđuju da većina ljudi najmanje do 70. godine zadržava dobre mentalne vještine. Neki od faktora za to su dobra naobrazba te stimulirajući životni stil i brak s inteligentnom osobom. S druge pak strane, privrženost rutini i nezadovoljstvo životom povezani su sa slabljenjem intelekta, upozorava dr. Ivo Belan za SUH-ov Glas umirovljenika.
Mit: Pamćenje prvo odlazi s godinama
Belan razbija i mit da s godinama prvo odlazi pamćenje. Naime, ono ostaje s nama još dugo nakon što mentalne sposobnosti pređu svoj vrhunac. Ljudi zapravo prvo gube orijentaciju u prostoru, i to već u 40-im godinama. Mentalne vještine poput koncentracije i matematičkog računanja zadržavaju se dugo u starosti.
Mit: Treniranje mozga sačuvat će naš um oštrim
Mentalna aktivnost nije nužno povezana s oštrinom našeg uma. Novija istraživanja kažu da je mozak dobro trenirati, ali da to nije jamac da ga nećemo “izgubiti”. Ključno za održavanje bistrog uma jest izlaganje novim aktivnostima i podražajima. Studije potvrđuju da su oni koji ustraju u tome da obavljaju stvari na jednak način, skloniji bržem opadanju intelektualnih sposobnosti.
Mit: Fizička bolest povezana je s mentalnim slabljenjem
Bolest često uopće ne narušava mozak za vrijeme starenja. Za bolesti koje su povezane s mentalnim slabljenjem (srčane bolesti, šećerna bolest ili visoki krvni tlak), znanstvenici smatraju da se može djelomično kriviti životni stil pacijenta. Prekomjerno uživanje hrane, nedostatak fizičke aktivnosti i stres su vjesnici fizičkog i mentalnog slabljenja, upozorava dr. Belan. Tjelovježba koristi snazi mozga kod svih.
Mit: Mozak s godinama odumire
Mozak koji stari zadržava iznenađujuću sposobnost da se pomlađuje, kako bi kompenzirao gubitke. Ako jedna njegova nervna stanica ne može obavljati svoju funkciju, susjedne stanice preuzimaju taj posao. Kako mozak stari, on može prebaciti odgovornost za određeni zadatak koji treba obaviti, s jedne regije na drugu. Istraživači sa sveučilišta Penn State otkrili su da ljudi u svojim 70-tim godinama, koji su izgubili mentalnu oštrinu u posljednjih 15-tak godina svog života, mogu znatno poboljšati svoje stanje pomoću učenja.
Ljudi dokazano postaju mudriji s godinama
Dr. Ivo Belan navodi i jednu zabludu koja je zapravo istinita, a to je da ljudi postaju mudriji s godinama. Mnoge studije pokazuju da se stariji ljudi prilagođavaju svojim „sporijim mozgovima” izvršavajući zadatke efikasnije nego oni mlađi. Također, premda starijim ljudima često treba više vremena da donesu odluku, ona je često bolja.
“Razumljivo, još je istraživanja potrebno na području starenja uma, međutim više se nikad neće moći stariju dob definirati kao period mentalne slabosti. Stručnjaci zaključuju da stariji mozgovi nisu inferiorni, nego su drugačiji od mlađih mozgova. Na neki način, mlađi su ljudi oni koji mogu biti u nepovoljnom položaju, kompenzirajući nedostatak informacija, iskustva i mudrosti brzinom uma” – zaključuje dr. Belan za Glas umirovljenika.
