Stigma koja se veže uz Alzheimerovu bolest proizlazi iz mitova koje nismo proispitali. Demencija i Alzheimer često se smatraju istim pojmovima, a mnogi smatraju da pojavom bolesti nije moguće voditi normalan život.
Foto: Unsplash
Zbog nedovoljne informiranosti, vjerujemo u podosta mitova koji se vežu uz Alzheimer i demenciju. Takvi mitovi mogu naštetiti oboljelima jer način na koji se odnosimo prema njima proizlazi iz pretpostavki prema samoj bolesti. S obzirom na široku rasprostranjenosti bolesti od koje boluje 90 000 Hrvata, važno je razumjeti što ona podrazumijeva i na koji način možemo pružiti podršku oboljelima ali i pravovremeno prepoznati znakove bolesti.
Ovo su mitovi koje vjerujemo o Alzheimeru
O stigmama vezanih za oboljele piše alzheimerswa.org.au.
- Alzheimer je nasljedna bolest
Svaka osoba može oboljeti od Alzheimera i u slučaju da netko u obitelji boluje od bolesti ne povećava se šansa vašeg oboljenja. Sukladno tome, šansa za vaše oboljenje ako netko u obitelji boluje od Alzheimera manja je od 5%.
- Alzheimer i demencija ista su stvar
Ova dva pojma često se izjednačuju u razgovoru. Ali koja je razlika među njima? Demencija se odnosi na gubitak pamćenja i javlja se kao simptom Alzheimera. Demencija ne znači nužno da osoba boluje od Alzheimera. Isto tako, svaki gubitak pamćenja ne ukazuje na Alzheimerovu bolest. Ali svaka osoba koja boluje od Alzheimera pati od demencije.
- Alzheimer zahvaća samo starije od 60
Najveći dio oboljelih u Hrvatskoj stariji je od 60 godina. To ne znači da Alzheimer zahvaća isključivo osobe starije od 60 godina. Bolest se javlja i kod osoba koje su u 40-im i 50-ima. Važno je znati prepoznati prve znakove bolesti kako bi se ona otkrila što ranije.
- Dijagnozom završava moj život
Ako se dijagnoza postavi rano, osoba može dugo i kvalitetno živjeti ako pripazi na svoj životni stil. Dakle, zdrava prehrana, vježba, druženje s drugima i aktivnosti koje pospješuju aktivnost mozga omogućuju kvalitetan život dugi niz godina nakon postavljene dijagnoze.
- Oboljeli mentalno postaju djeca
Vjerovanje u ovaj mit može štetno djelovati na oboljelu osobu. Ako se prema osobi počnemo obraćati kao djetetu, to će za nju biti neugodno i ponižavajuće. Misliti će da je ne shvaćamo ozbiljno, a u nekim slučajevima osjećati ignorirano.
Što možemo učiniti za osobu koja boluje od Alzheimera?
Lijek protiv Alzheimerove bolesti još uvijek ne postoji i život uz oboljelu osobu uključuje brojne bolne trenutke. Unatoč tome, uvijek nešto možemo učiniti. Osobu možemo uključiti u društvo kako se ne bi osjećala izolirano. Jedan način je pronaći “Grupu za samopomoć” kako bi s drugima mogla podijeliti vlastita iskustva. Osim toga, važno je odnositi se prema osobi kao prema pojedincu, pružati podršku i dopustiti da odlučuje o svome liječenju i što dulje živi samostalno.
Najnovije informacije o bolesti, iskustva drugih, grupama za potporu i savjete liječnika možete saznati na stranici alzheimer.hr.
