Mentalna aktivnost kod starijih: ‘Uvijek treba raditi i učiti vještine; tako se održava dobro raspoloženje i zdravlje’
Ljudski mozak je fascinantan organ, a nije tajna da se on mijenja kako ljudi odrastaju i prelaze iz djetinjstva do odrasle dobi i potom ulaze u starost. Jednako tako, broj živčanih stanica u mozgu se obično smanjuje sa starenjem. Ipak, ovo ne mora biti tako jer je mozak također i neuroplastičan pa se vrlo lako prilagođava, a samim time je moguće ostati mentalno svjež u starijoj, zlatnoj dobi života. Savjete i načine kako točno to napraviti su nam otkrile Nevenka Vlah iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Helena Glibotić Kresina, voditeljica odjela za javno zdravstvo.
Mentalno zdravlje ključ je kvalitetne starosti | Foto: Pixabay
U starijoj dobi dolazi do raznih promjena u tijelu, ponašanju, ali i u mozgu i načinu razmišljanja. Ipak, godine su nekada samo broj pa i starije osobe mogu voditi bogat i dobar život uz određene preinake i aktivnosti. Više o tome smo saznali od dvije stručnjakinje za zdravlje, Nevenke Vlah iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Helene Glibotić Kresina, voditeljice odjela za javno zdravstvo.
Sve se mijenja u starosti
Kako starimo dolazi do raznih promjena u organizmu, tijelu, ali i u mozgu. Tako se mijenja funkcija mozga kako ljudi prelaze iz djetinjstva do odrasle dobi u starost. Tijekom djetinjstva sposobnost razmišljanja i razuma stalno se povećava, omogućujući djetetu da uči sve složenije vještine. Kako ljudi stare, broj živčanih stanica u mozgu se obično smanjuje, otkrile su nam sugovornice.
– Neke mentalne funkcije poput vokabulara, kratkotrajnog pamćenja, sposobnosti usvajanja novih znanja i sposobnosti prisjećanja riječi-mogu se smanjiti nakon 70. godine. Najčešći poremećaj pamćenja povezan s dobi je benigna staračka zaboravljivost. Ona predstavlja gubitak pamćenja koji se pojavljuje tijekom normalnog starenja. Pacijenti s benignom staračkom zaboravljivošću postepeno razvijaju poteškoće s pamćenjem, isprva pri imenovanju nekih osoba ili stvari, potom za događaje te katkad za prostorne odnose, rekle su nam Vlah i Glibotić Kresina.
Ipak, dodaju kako treba razlikovati ovaj poremećaj pamćenja s demencijom kod koje dolazi do prestanka normalnog funkcioniranja mozga i kada pacijent gubi vezu s vanjskim svijetom, a više o ovoj bolesti smo pisali i ovdje.
Važno je očuvanje fizičkog i psihičkog zdravlja
– Važno je napomenuti da starost i bolest nisu sinonimi i da stariji čovjek, iako se događaju određene promjene u funkcioniranju organizma, nije bolestan čovjek. Novija istraživanja pokazuju da starenje ne mora značiti i gubitak sposobnosti i da se ti procesi ‘razgradnje’ mogu ublažiti, a najvažniju ulogu u tome ima zdravi način života, otkrile su nam sugovornice.
Osim toga, spominju kako se protiv tjelesnog i društvenog starenja osobe mogu obraniti pravilnom prehranom i umjerenom tjelesnom aktivnošću. Ovo djeluje povoljno na sve organe podržavajući mentalnu i fizičku kondiciju, a pružaju i zadovoljstvo i radost, objašnjavaju naše sugovornice. Uz to, treba obratiti pažnju i na razmišljanje, ali i na naše misli koje bi trebale biti u sadašnjem trenutku, o čemu nam je više rekla psihologinja Jurković u ovom tekstu.
– Znanstvene studije pokazuju da osobe starije dobi koje su tijekom svog života kontinuirano čitale ili se bavile nekom drugom mentalnom aktivnošću imaju 30 do 40 posto bolje pamćenje. Kao i kod fizičke aktivnosti, važna je ustrajnost i redovito mentalno vježbanje kako bismo upravo to i postigli. Kako bi se ostalo mentalno svjež u starije, zlatno doba života važno je očuvanje fizičkog i psihičkog zdravlja, kvalitete života i jačanje samopouzdanja čovjeka, kazale su nam Vlah i Glibović Kresina.
Kako ostati mentalno svjež?
Uz to, otkrile su i konkretne načine kako se ostaje mentalno svjež. Savjeti su vrlo jednostavni, a donosimo ih u nastavku:
1. Biti tjelesno aktivan
Redovita tjelesna aktivnost čini jako puno dobroga za kompletno čovjekovo zdravlje. Osim toga, ona poboljšava cirkulaciju krvi u mozgu, potiče rast novih moždanih stanica, pomaže u očuvanju kognitivnih funkcija i dobrog raspoloženja. Ne čudi stoga dobro poznata uzrečica ‘U zdravom tijelu zdrav duh’. Ovo potvrđuje i priča umirovljenice Željke kojoj je vježbanje pomoglo i sa psihičkim stanje, o čemu smo pisali ovdje.
2. Zdravo se hraniti
Raznovrsna i uravnotežena prehrana koja uključuje voće, povrće, orašaste plodove i ribu može pozitivno utjecati na mentalno zdravlje. Stoga se preporučuje jesti hranu bogatu antioksidansima, omega-3 masnim kiselinama, vitaminima i mineralima, savjetuju naše sugovornice.
3. Imati kvalitetan san
Važno je održavati redoviti ritam spavanja i stvoriti ugodno okruženje za isto. San je ključan za obnovu mozga i pamćenje. Kako točno bolje spavati i odmah zaspati možete čitati i ovdje.
4. Biti mentalno aktivan
– Kao što sportaši bildaju svoje mišićne stanice tako se mentalnom stimulacijom mogu ‘bildati’ i živčane, sive stanice. Zbog toga se savjetuje da starije osobe puno čitaju, rješavaju križaljke, uče novi jezik ili npr. svirati neki glazbeni instrument, da igraju šah ili druge igre za koje je potrebna strategija kako bi poticali mozak i utjecali na kritičko mišljenje. Svaka mentalna aktivnost bolja je od izbora prepustiti se i ne raditi ništa, rekle su nam sugovornice.
5. Ostati socijalno aktivan
Društveni kontakti u vidu redovite komunikacije, održavanja društvenih veza s prijateljima i obitelji, uključenje u rad klubova umirovljenika i drugih Udruga kao i volonterski rad pomažu u očuvanju mentalnog zdravlja i dobrog općeg raspoloženja. Kako zapravo izgleda volontiranje i vođenje jedne udruge za umirovljenike nam je u ovom tekstu otkrila najvolonterka grada Karlovca.
6. Nastojati izbjegavati stres
Kronični stres negativno utječe kako na opće fizičko i psihičko zdravlje tako i na mentalno zdravlje. Bilo bi dobro naučiti tehnike opuštanja kao što su meditacija, joga ili duboko disanje kako bi se naučili opustiti i tako smanjili negativne posljedice stresa i anksioznosti.
7. Uvijek nešto raditi
Nikad nije kasno za stjecanje novih vještina ili hobija. Vlah i Glibović Kresina savjetuju da istražite nove mogućnosti i krenete se baviti plesom, šivanjem ili nekom sličnom aktivnošću.
8. Biti odgovoran za svoje zdravlje
Za održavanje cjelokupnog zdravlja je vrlo bitno redovito obavljati preventivne i preporučene preglede te uzimati terapiju po savjetu liječnika, a ne ‘na svoju ruku’.
9. Kad je god moguće zadržati pozitivan stav
Naučiti da materijalne stvari nisu najvažnije stvari u životu. Važno je shvatiti da je bit života u malim stvarima i gestama koje nas jedine istinski i mogu učiniti sretnima, a to su iskren zagrljaj, pomaganje, iskreno prijateljstvo.
Uz to, kako kažu, starije osobe trebaju uspostaviti nove odnose i uloge kao što su uloge bake i djeda, u kojima onda mogu proživjeti novu mladost i osjećati se korisno.
– Uvijek nešto raditi i uvijek naći vremena za učenje novih vještina. Tako održavamo dobro raspoloženje i dobro zdravlje. Jer osobe u zlatnom dobu života su ‘škrinjice životnih mudrosti’ koji svojoj obitelji , ali i društvu u cjelini, mogu pružiti jako puno. Stoga je važno to im osvijestiti na odgovarajući ih način povezati i dati ‘novi’ smisao njihovim aktivnostima u zlatno doba života, rekle su za kraj Vlah i Helena Glibotić Kresina.
