Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje objavio je osnovnu i dopunsku listu lijekova u primjeni od 9. prosinca, zbog čega smo ih pitali što se mijenja. Ako ste pomislili da ćete možda neke lijekove od toga datuma plaćati jeftinije ili ne plaćati uopće, onda biste se prevarili jer takvih promjena za sada – nema.
Hrvati najviše troše na citostatike, antidijabetike i psiholeptike (foto: Pixabay)
S prosječnom Hrvatskom mirovinom od 2.317 kuna, pri čemu čak polovina od 1,1 milijuna umirovljenika prima znatno manje, valja ne samo pokriti troškove prehrane i režija, nego i lijekova. Stavka je to koja iz džepova izbije još barem stotinu kuna mjesečno, jer većinu lijekova Hrvati zapravo trebaju nadoplatiti, posebice kada je riječ o kroničnim bolestima.
Svaki treći kardiovaskularni bolesnik
Koliko Hrvati troše lijekova, najbolje govore posljednji podaci Hrvatske agencije za lijekove, prema kojima ih je u 2016. potrošeno u vrijednosti čak 5,8 milijardi kuna, odnosno 1.045 definiranih dnevnih doza na tisuću stanovnika. U odnosu na godinu ranije riječ je o pet posto većoj potrošnji lijekova, kazuju podaci HALMED-a, te čak deset posto više potrošenog novca u te svrhe. Iako se takav trend pripisuje produljenju životna vijeka, sve većoj informiranosti o liječenju i sve učinkovitijim pripravcima, činjenica je da su Hrvati paralelno s ovim brojkama i sve bolesnija nacija. Naime, najtrošeniji su lijekovi za kardiovaskularni sustav, a sve više pacijenata javlja se s tim tegobama trošeći najčešće terapiju za visok tlak.
Tako lijekovi za tegobe kardiovaskularnog sustava čine čak više od trećine ukupne potrošnje, odnosno 383 definirane dnevne doze na tisuću stanovnika, što bi statistički značilo da svaka treća osoba u Hrvatskoj uzima terapiju u te svrhe, pri čemu je velika većina stariji osoba. Na drugom su mjestu lijekovi za živčani sustav koji se troše dvostruko manje, ali jednako koliko i oni za probavu. Po brojnosti slijede ih lijekovi za krv, koštano-mišićni i respiratorni sustav. Također, potrošnja lijekova za probavu u odnosu na 2015. godinu značajno je porasla za 18 posto, koliko nažalost i lijekova za liječenje zloćudnih bolesti na koje je i potrošeno najviše novca. Potrošnja je velika i za liječenje šećerne bolesti, a Hrvati značajne sume odvajaju i za psiholeptike. Što se izvanbolničke potrošnje tiče, najviše trošimo na ibuprofene, a najviše pijemo ramipril za tlak i srce, a na koje pacijenti uglavnom ne troše jer se nalaze na osnovnoj listi lijekova. Među onima koji nisu s liste HZZO-a najveću potrošnju zauzima acetilsalicilna kiselina (aspirin), a trošimo i na paracetamole. A najviše lijekova po glavi stanovnika pije se u Sisačko-moslavačkoj županiji i to također za kardiovaskularni sustav.
Dopunsko ne pokriva trošak
„Na listi lijekova od 9. prosinca objavljene su samo administrativne izmjene koje se odnose na PDV na krv i krvne pripravke. Lijekovi na Osnovnoj listi lijekova za osigurane osobe HZZO-a potpuno su besplatni i njihov trošak pokriva obvezno zdravstveno osiguranje, dok za lijekove s Dopunske liste lijekova osigurane osobe plaćaju određenu utvrđenu doplatu, čija se visina razlikuje od lijeka do lijeka, što možete vidjeti u Dopunskoj listi lijekova objavljenoj na web stranici HZZO-a. Dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a ne pokriva doplatu za lijekove s Dopunske liste. S ugovorenim dopunskim zdravstvenim osiguranjem HZZO-a osigurane osobe ne plaćaju u ljekarni 10 kuna za svaki recept, što inače moraju plaćati u slučaju kada nemaju ugovoreno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a.“ – priopćili su nam kratko iz HZZO-a.
Na obje liste uvršteni su i originalni i generički lijekovi, a objavljene liste mogu se pretraživati ne samo po nazivu, nego i proizvođaču, klasifikaciji i skupini kojoj lijek pripada, pri čemu će pisati i njegova cijena. Iako se cijene lijekova s dopunske liste ovoga puta nisu mijenjale, one su posljednjih godina i te kako varirale. Tako se primjerice Cipralex za liječenje depresije 2015. nadoplaćivao 78 kuna, a sada na teret pacijenta košta čak 50 kuna manje. Neke osiguravajuće stoga kuće nude dopunska zdravstvena osiguranja s djelomičnim ili potpunim podmirenjem troškova s dopunske liste, ali po određenim uvjetima zbog čega građani, pogotovo starije osobe, i dalje naviše povjerenja imaju u dopunsko osiguranje sklopljeno s HZZO-om.
Pogledajte listu lijekova ovdje.
